Strukturne reforme Ministarstva zdravlja, koje će biti sprovedene u narednom periodu, teže prevazilaženju prepoznatih slabosti i dogradnji sistema po naučnim i tehnološkim zahtjevima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Vlada je u četvrtak usvojila dokument Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine.
„Ministarstvo zdravlja je, u cilju sagledavanja stanja cjelokupnog zdravstvenog sistema, izvršilo analizu svih faktora i pokazatelja koji usmjeravaju zdravstveni sistem, kako bi identifikovalo ključne i prioritetne oblasti, koje bi mogle biti osnov za smanjenje potrošnje i mogućnosti njegove finansijske održivosti i daljeg razvoja“, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su naveli da je ta analiza dala smjernice za unapređenje sistema, koje su obuhvaćene u strukturnim reformama, čiji je cilj prevazilaženje postojećih prepoznatih slabosti i dogradnja sistema po naučnim i tehnološkim zahtjevima.
„A sve u cilju uspostavljanja finansijski održivog zdravstvenog sistema, sa uštedama u funkciji efikasnosti pružanja odgovarajućeg kvaliteta zdavstvenih usluga i većoj bezbjednosti pacijenta“, dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva navode da je prepoznata potreba za uvođenjem strukturnih promjena u onim oblastima koje predstavljaju prioritetna područja djelovanja, budući da zdravstveni sistem nije statična kategorija i da se njegova finansijska održivost ne može isplanirati niti u potpunosti predvidjeti.
„U poređenju sa stanjem s početka tranzicije, strukturne reforme treba da doprinesu da sistem zdravstva bude centraliziovaniji, bolje finansiran i efikasniji“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u pogledu funkcionisanja i koordinacije nivoa zdravstvene zaštite, planira se permanentna edukacija medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite, smanjenje bolničkog posteljnog fonda, prenamjenom bolničke infrastrukture i definisanje osnovnog paketa usluga, koji se građanima nudi na godišnjem nivou.
„Ovim se želi postići unaprijeđenje zdravstvene usluge u bolnicama, smanjenje broja nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite i ušteda finansijskih sredstava“, poručili su iz Ministarstva.
Strukturna reforma predviđa mjeru preraspodjele radnog vremena, veći broj i kompetencije doktora na primarnom nivou zdravstvene zaštite, koji će za posljedicu imati rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. "To predviđa smanjenje broja zdravstvenih usluga kurativne medicine, koji su najskuplji vid medicinskih usluga i ujednačenost kvaliteta pruženih medicinskih usluga pacijentima".
„U cilju racionalizacije troškova na ime privremene spriječenosti za rad (pravo na bolovanje), čija je tendencija porasta utvrđena izvršenom Analizom stanja, predviđene su aktivnosti u cilju normativnog uređenja ove oblasti, tako što će se jačati lična odgovornosti doktora u postupku ocjene i primjene kriterijuma kojima se utvrđuje osnov za privremene spriječenosti za rad i u pogledu vremenskog trajanja bolovanja“, kaže se u saopštenju.
Najnovijim reformama, dodaje se, nastoji se obuzdati rast troškova za ljekove, koji uz troškove za specijalističku zaštitu čine najbrže rastuću stavku zdravstvene potrošnje.
Najvažnija pojedinačna mjera je, kako se navodi, uvođenje restriktivnije liste ljekova, koji se mogu dobiti bez plaćanja participacije i uključivanje većeg broja generičkih lijekova na tu listu.
„Analizom stanja u farmaceutskom sektoru utvrđeno je da su ljekovi, koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, ekonomski neisplativi, a u ovom dokumentu su date jasne i konkretne mjere u cilju poboljšanja farmaceutske regulative, regulative tržišta ljekovima i revidiranja Osnovne i Dopunske liste ljekova, i očekivanim efektima finansijske uštede racionalizacijom potrošnje“, kažu iz Ministarstva.
Kako se navodi, prepoznata je potreba obezbijeđenja dodatnih izvora finansiranja uvođenjem izdvajanja određenog procenta iz koncesione naknade i naknade iz akciznih proizvoda za zdravstveni dio. „Jer se korišćenjem dobara, koja su predmet koncesija i akciza, ograničava upotreba određenih prirodnih dobara, što može imati negativan uticaj na zdravlje stanovništva“.
U tom smislu su, kako se navodi, planiraju inicijative za izmjenu zakonodavstva, koji bi predstavljali osnov za sticanje dodatnih izvora prihoda za zdravstveni sistem.
„U dokumentu su sadržane mjere za redukciju bolničkih kapaciteta, njihovu prenamjenu i razdvajanje u smislu obrade hroničnih zdravstvenih problema, dugotrajne njege i palijativne njege, kojima će se doprinijeti racionalnoj upotrebi bolničkih kapaciteta, boljoj i efikasnijoj bolničkoj zaštiti", kaže se u saopštenju.
Na ovaj način će se, kako se ističe, finasirati usluge zdravstvene zaštite, a ne bolničkih kapaciteta, kako je to bio slučaj do sada.
Kako se navodi, u pogledu tehničkih poslova, koji su u funkciji zdravstvenih usluga građanima, Analizom je identifikovana visoka zastupljenost administrativnog i tehničkog osoblja u zdravstvenim ustanovama, što predstavlja izvor velike i neracionalne potrošnje.
Strukturnom reformom će se, kako je saopšteno, to riješiti privatno-javnim partnerstvom i povjeravanje tih poslova profesionalnim agencijama, uz pravovremeno regulisanje statusa tog nemedicinskog kadra.
„Planiraju se dalje aktivnosti u pogledu standardizacije i akreditacije zdravstvenih ustanova za unaprijeđenje procedura, kriterijuma i standarda zdravstvenog sistema, koje će ojačati povjerenja građana u kvalitet pružanja zdravstvenih usluga“, kaže se u saopštenju Ministarstva.
Strukturne reforme, kako se navodi, predviđaju uspostavljanje centralizovanog i kontrolisanog zdravstvenog menadžmenta, sprovođenje edukacija, neophodnih za jačanje upravljačkih znanja i vještina, u uslovima smanjenog priliva novca.
„Biće stavljen akcenat na edukaciju kadra, kao obavezu zdravstvene ustanove da obezbijedi uslove za kontinuirane medicinske edukacije, po adekvatnim programima, a uz blagovremeno obezbjeđenje novog, stručnog kadra i pojačanu edukatvnu ulogu KCCG“, poručeno je iz Ministarstva.
Kada je u pitanju preraspodjela radnog vremena, dodaje se, predložena mjera za uvođenje smjenskog rada na sekundarnom i tercijarnom nivou, treba da za rezultat ima dostupnu specijalističku zdravstvenu zaštitu i smanjenje listi čekanja.
„Planira se dalje razrađivanje i uspostavljanje jedinstvenog IT sistema, kroz preduzimanje mjera na njegovom unaprjeđenju, u okviru kojeg će se obezbijediti potrebni podaci za praćenje i analizu ekonomsko-finansijskog poslovanja“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, uvođenjem plaćanja prema dijagnostičkim grupama DRG, kao indikatora za kontrolu potrošnje, staviće se akcenat na ostvarenje većeg nivoa konkurentnosti u zdravstvenom sistemu, tako da se bolnicama omogućava da dio finansijskih viškova reinvestiraju u poboljšanje usluga.
„Sve ove aktivnosti na sprovođenju strukturnih reformi zdravstenog sistema razrađene su u Akcionom planu, sa definisanim nosiocima za realizaciju aktivnosti i rokovima izvršenja i implementacije“, rekli su iz Ministarstva.
Kako je zaključeno, obaveza je da se o realizaciji neophodnih mjera Vladi blagovremeno dostavlja informacija, radi praćenja i uvida u stepen napretka na poboljšanju održivosti zdravstvenog sistema.
Bonus video:
