To što je u posljednje vrijeme u Crnoj Gori vidljiva kontaminacija medijske scene trebalo bi da bude alarm da je neophodno mijenjati Zakon o medijima, smatra poslanica Pozitivne Azra Jasavić.
Ona je na raspravi o potrebi izmjena ovog Zakona podsjetila da je “jedna crnogorska žena prolazila kroz degutantan medijski linč, zbog čega je neophodno zaštititi pravo javnosti da zna, ali i pravo na zaštitu informacija iz privatnog života od objavljivanja u medijima”.
Prema riječima Jasavić, susjedna Srbija ima bolja zakonska rješenja u ovoj oblasti: ”Ako hoćemo da budemo lideri u regionu, ne smijemo dozvoliti da nas preteknu oni koji nijesu lideri”.
Jasavić objašnjava da su informacije iz privatnog života podaci o seksualnim navikama, vezama, higijeni, slikovni zapisi lica, lična prepiska,...
“I kod prava na zaštitu privatnog života postoje izuzeci. Radi se o situacijama u kojima nad tim pravom preovlada opravdani javni interes, kad se radi o informaciji sa javnog mjesta, odnosno kada se osoba prethodno tako ponaša da privlači pažnju medija na sebe”, objasnila je Jasavić.
Raspravu je organizovala NVO Akcija za ljudska prava (HRA), uz podršku Ambasade Australije iz Beograda.
Ministar pravde Zoran Pažin smatra da bi mediji dobili snažan mehanizam ukoliko bi se u novom zakonu našle odredbe koje tretiraju dužnu novinarsku pažnju.
“Radi se o važnom segmentu prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji štiti medije u slučajevima kada se informacija u konačnom ispostavi kao netačna. Taj mehanizam afirmiše slobodu medija, a predstavlja svojevrsnu samoregulaciju”, objasnio je bivši zastupnik Crne Gore pred sudom u Strazburu.
Napomenuo je da crnogorski pravni okvir u vezi sa zaštitom prava ličnosti nedorečen, te da su taj koncept napustile evropske zemlje, ali i Srbija i Hrvatska, zbog čega na njemu treba raditi.
On je ocijenio i da sloboda izražavanja ne smije da bude puka politička deklaracija već je riječ o jasnom standardu koji je afirmisan međunarodnim pravnim instrumentima.
"Svjedok sam da sloboda informisanja ne podrazumijeva da mediji šire informacije bez organičenja, nego znači da građani budu na odgovarajući način informisani, odnosno da inforamcije budu profesionalno obrađene uz poštovanje standarada", kazao je on.
Ambasadorka Australije Džulija Fini kazala je da je Crba Gora napredovala kao mlada demokratija, ali da kampanje koje diskredituju ličnosti iz javnog života, u prvom redu NVO aktiviste, nijesu od pomoći u procesu postizanja stepene demokratije koje zahtijeva Evropa. Obećala je podršku Crnoj Gori na putu euro-atlantskih integracija.
Ona je poručila da su odgovorni i slobodni mediji esencijalno važni za moderno društvo, ali treba da se odrede prava i obaveze svih koji su uključenih u informisanje.
"Australija je rangirana prva kad je u pitanju efiksanost sudstva, kao i pravni okvir i uređenje, na trećem mjestu kad je u pitanju poštovanje ljudskih prava, ali je postizanje ovih standarda dug proces", kazala je ona.
Tea Gorjanc-Prelević iz HRA navodi da nedovoljno jasana koncept prava na privatnost, a bez dokaza da se radi o javnom interesu, “ohrabruje zloupotrebe kakve smo u Crnoj Gori imali priliku da vidimo”. Istakla je da će se preciziranjem odredbi prava na privatnost i dužne novinarske pažnje stvoriti veća pravna sigurnost.
Ona je kazala da je Crna Gora na zahtjev Evropske komisije (EK) da se zakon i praksa usklade sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, odgovorila dekriminalizacijom klevete 2011. godine.
„HRA smatra da to nije dovoljno i da u državi ne postoji precizna i sveobuhvatna regulacija prava na privatnost, standardi suda u odnosu na zaštitu slobode izražavanja nisu unijeti u naš zakonodavni okvir“, rekla je ona.
HRA je prije pet godina, kako je podsjetila Gorjanc Prelević, predložila sveobuhvatnu reformu odgovornosti za povredu časti i ugleda, u vidu ustavnih odredbi koje štite pravo na slobodu izražavanja, brisanje svih djela iz glave 17 Krivičnog zakonika protiv časti i ugleda, dopune zakona o medijima.
„U poslednje vrijeme život nas je opomenuo na potrebu da se zakonom precizira ustavna garancija poštovanja privatnog i porodičnog života iz člana 40. Ustava, jer kod nas nije definisano pravo na privatnost, osim pomenute ustavne odrebe nema zakona koji to precizira“ kazala je ona.
Prema njenim riječima, mnogima na javnoj sceni nije jasan koncept zaštite ljudskog prava na privatnost koji služi da zaštiti ljudsku autonomiju.
„Objavljivanje snimaka iz privatnog života krši pravo na privatnost bez obzira na njihovu istinitost, pravo na objavljivanje takvih snimaka ne postoji jer bi ohrabrilo zluopotrebe najnižeg nivo kakve smo imali prilike da vidimo“, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović, inače pravni zastupnik NVO MANS, upozorio je na brojne nedostatke primjene zaktuelnog zakona u praksi: ”Proteklih mjeseci imali smo primjer divljanja jednog tabloida. Iako su donešene tri pravosnažne sudske presude, nijedna nije ispoštovana, jer je aktuelni propis loš”.
Radulović je podsjetio i na to da list “Pobjeda” prošle godine tokom izborne kampanje nije objavio nijedno od oko tridesetak reagovanja MANS-a na objavljene tekstove: ”Postupci su okončani u preko 20 slučajeva, a kako je 'Pobjeda' sada privatizovana, neće da urade po presudama, već traže da im platimo marketinški prostor”.
Bonus video:
