Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao predlog o dopuni Zakona o osnovnom obrazovanju kojim je bilo predviđeno da Ministarstvo prosvjete obezbijedi besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Zakon, koji su dostavili poslanici Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović, Branka Bošnjak, Janko Vučinić i Vladislav Bojović, podržalo je pet poslanika, dok su tri bila uzdržana.
Đukanović je objasnio da je suština predloga da se ispoštuje Ustav da je osnovno školovanje obavezno i besplatno.
Potrebno je, ocijenio je Đukanović, obezbijediti besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori što bi, kako je objasnio on, za prvu godinu koštalo šest miliona eura.
„Bio bi napor u prvoj godini, a kasnije bi sve to bilo mnogo jeftinije, jer bi knjige morale da se vraćaju, a značilo bi puno za mnoge porodice“, smatra Đukanović.
Ne može se, kako je ocijenio Đukanović, tretirati da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno ako se ne obezbijede besplatne udžbenici i pribor.
Prema njegovim riječima, to bi rasteretilo roditelje i izbjegla bi se diskriminacija odnosno etiketiranje djece kao siromašne, još od najranijeg uzrasta.
„To bi trebalo da bude na ljestvici prioriteta. Koliko novca je pošlo na Bog zna šta“, zaključio je Đukanović.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama, Arijana Nikolić - Vučinić kazala je da praksa pokazuje da već korišćeni udžbenik u nižim razredima nema naknadno upotrebnu vrijednost, a da je u višim ona značajno umanjena.
„Već korišćeni udžbenik dekoncentriše učenike, odvlači mu pažnju i usmjerava proces saznanja prema rješenjima učenika koji ga je prethodno koristio“, objasnila je Nikolić-Vučinić.
Ona je ocijenila da se time kod učenika smanjuje opšte postignuće, ne razvija se u dovoljnoj mjeri inicijativa, već samo podstiče prosta rekognicija i reprodukcija znanja.
„Od 123 udžbenika, 47 je radnog karaktera tako da se ne mogu naknadno koristiti“, rekla je Nikolić-Vučinić.
Ona smatra da korišćenjem tuđih knjiga djeca sužavaju svoje znanje i da će, kako je dodala, učiti samo ono što je podvukao prethodni korisnik tog udžbenika.
Nikolić-Vučinić je podsjetila da je resorno Ministarstvo prošle godine umanjilo cijenu udžbenika za 10,6 odsto i da ta cijena sada predstavlja najmanju u regionu.
Bošnjak je kazala da se Ustav mora poštovati i da se ne smije kršiti, već jedino, kako je dodala, može se mijenjati.
„Obaveza je da dijete ima udžbenik, ali ovdje se Ustav selektivno poštuje“, ocijenila je Bošnjak.
Ona je kazala da odbija da prihvati argumentaciju da država nema novca.
„Država ima toliko para da rasipa na nepotrebne stvari i na luksuz koji nije primjeren poput službenih automobila“, smatra Bošnjak.
Jelisava Kalezić iz DF-a kazala je da nema dileme da treba da se poštuje ustavna odredba i da se nađe model koji može da se isfinansira.
„Ministarstvo ne treba da radi birokratski nego da radi shodno mogućnostima“, zaključila je Kalezić objašnjavajući da su u raznim crnogorskim školama i gradovima različite mogućnosti.
Srđan Perić iz Pozitivne Crne Gore ukazao je na visinu cijene udžbenika.
„Paket preko 30 eura za osnovce je tržišna kategorija“, objasnio je on.
Srđa Popović iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da se deset odsto knjiga od prošle godine ne može koristiti.
„Udžbenici su išarani, obojani i višegodišnje korišćenje udžbenika kao praksa ne može da zaživi“, smatra on.
Rešid Adrović iz DPS-a smatra da je prijedlog dobar, ali je pitanje izdvajanja novca koji u budžetu za 2015. godinu nije planiran.
“Bez saglasnosti Ministarstva finansija, ja ovakav prijedlog ne mogu glasati”, objasnio je Adrović.
Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije kazala je da su budžetska sredstva za tekuću godinu već opredijeljena.
“Teško da možemo obezbijediti novac za ovu godinu, ali ja podržavam ovaj prijedlog u smislu kvaliteta ili ideje”, poručila je ona.
Prijedlog Zakona o izmjenama opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim se predlaže izmjena sastava školskih upravnih odbora tako što bi se povećao broj ljudi iz lokalne zajednice i broj zaposlenih i tako predstavnici Vlade ne bi imali većinu u školskim odborima predstavnici Vlade, Odbor takođe nije podržao.
“Po važećem zakonu marginalizovani su školski odbori koji u smislu izbora direktora tako što se samo pravno formalno raspisuje konkurs, a ministar je taj koji određuje ko će biti direktor”, objasnila je Bošnjak, jedan od predlagača zakona.
Izmjena bi podrazumijevala da, dodala je ona, direktore ustanova bira i razriješava upravni odbor uz saglasnost osnivača, a direktora javne ustanove školski odbor uz saglasnost ministra.
Bonus video:
