Tužioci stižu zbog 33 miliona duga Fonda za zdravstvo?

Fond je tada dugovao više od 18 miliona eura za ljekove i više od 14 miliona za socijalnu zaštitu (liječenje u Srbiji i zdravstvenim ustanovama van sistema Fonda - Igalo, Meljine, privatnici..., za ortopedske sprave i pomagala, kao i naknade za bolovanja)
81 pregleda 11 komentar(a)
Kenan Hrapović, Foto: Luka Zeković
Kenan Hrapović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 29.05.2015. 08:42h

Vlada je juče zatražila od Ministarstva zdravlja da pojasni i dopuni informaciju o dugovima Fonda za zdravstveno osiguranje, a nakon toga vjerovatno će zatražiti da i tužilaštvo ispita kako je napravljen minus od čak 33 miliona eura, saznaju “Vijesti” iz Vlade.

Prema dokumentu koji je juče razmatran na Vladi, ukupne neizmirene obaveze Fonda, zaključno sa 31. decembrom, iznosile su 33.152.652 eura.

Fond je tada dugovao više od 18 miliona eura za ljekove i više od 14 miliona za socijalnu zaštitu (liječenje u Srbiji i zdravstvenim ustanovama van sistema Fonda - Igalo, Meljine, privatnici..., za ortopedske sprave i pomagala, kao i naknade za bolovanja).

Imali su i 106.997 eura neizmirenih tekućih obaveza i skoro 300.000 za usluge stomatologije.

Po zaključku Vlade, obaveza Fonda prispjele za plaćanje iznose 21 milion eura. U to su uračunati dugovi Fonda prema Montefarmu za ljekove (15 miliona), javnim zdravstvenim ustanovama za energente, električnu energiju, servisiranje dijagnostičke opreme i drugo (3 miliona) i Institutu za javno zdravlje za vakcine (300.000 eura). Uračunate su i obaveze prema firmi “Rudo Montenegro” za medicinsko tehnička pomagala (200.000 eura), zdravstvenim ustanovama van sistema Fonda (840.000 eura) i 1.660.000 eura za neizmirene obaveze prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji na ime liječenja i dijagnostičkih procedura.

Vlada je na sjednici 30. aprila odlučila da iz budžeta izdvoji 21 milion eura za dio duga Fonda prema snabdjevačima ljekova, čime je promijenjena ranija odluka da se “Montefarm” zaduži 15 miliona eura za isplatu tog duga.

Snabdjevači ljekova, kojima država duguje 24 miliona, tražili su od Vlade da im hitno isplati 17 miliona pristiglih na naplatu, jer prijeti obustava isporuke.

Ovogodišnjim budžetom je predviđeno da se Vlada dodatno zaduži 36 miliona eura za isplatu obaveza Fonda, koje su od tada uvećane za još najmanje četiri miliona.

Klinički centar CG u minusu 7,7 miliona

Dug javnih zdravstvenih ustanova, bez “ Montefarma”, uključujući i kredite, iznosio je 31. decembra 2014. oko 13 miliona eura.

Osamnaest domova zdravlja dugovali je više od 1,5, a sedam opštih bolnica skoro tri miliona eura.

Najveća zdravstvena ustanova, Klinički centar Crne Gore završilo je poslovnu godinu sa 7.765.783 eura duga.

“Vijesti” su ranije objavile da država zaposlenima u zdravstvu duguje oko pet miliona eura za troškove prevoza od 2010. do 2014. Zbog neisplaćenih naknada za prevoz od početka godine u blokadi su bili računi nekoliko domova zdravlja, ali i KCCG.

Za četiri mjeseca 1,27 miliona recepata vrijednih 6,96 miliona

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović saopštio je juče da je za četiri mjeseca ove godine u državnim i privatnim apotekama realizovano 1.272.809 recepata, ukupne vrijednosti 6.962.250, što je za 700.000 više nego u istom periodu lani. On je ocijenio da je projekat umrežavanja privatnih apoteka u zdravsteni sistem uspio i da će se do kraja godine usvojiti maksimalne, referentne cijene ljekova. Hrapović je na konferenciji za medije rekao da je 26. maja raspisan novi tender i da je otvaranje dokumentacije predviđeno za 18. jun, dodavši da se nabavka i distribucija ljekova, ukoliko sve bude sprovedeno u skladu sa zakonom, očekuje polovinom jula.

On je saopštio da su od 9. marta, kada je počeo projekat “Sa receptom u privatne apoteke”, pristigle 84 primjedbe osiguranika.

“Većina primjedbi se odnosila na nemogućnost da osiguranik podigne lijek jer je na receptu i listi u apoteci različita gramaža i količina, što smo riješili korekcijama baze ljekova”.

Hrapović je naglasio da su kontrolisali 80 apoteka i došli do istih podataka koje su i građani prijavljivali.

Ocijenio je da nedovoljno edukovani građani misle da su prevareni, ukoliko ne dobiju lijek koji im piše na receptu, već im se ponudi lijek istog sastava, registrovan u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva.

Bonus video: