Novac Srpske pravoslavne crkve, koja godišnje zaradi i do 140 miliona eura, vladike poput iskusnih biznismena ulažu u nove biznis projekte.
Zarada se ulaže u hotele, vinarije, poljoprivrednu proizvodnju, turizam... što srpske vladike svrstava u red najvećih investitora, piše "Blic".
Procjenjuje se da su episkopi posljednjih godina uložili nekoliko stotina miliona eura u objekte koji nemaju crkvenu namjenu.
Da Crkva pozitivno posluje obeljedanio je jedino mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji ne krije da novac vjernika ne drži na eparhijskom računu, već ulaganjem nastoji da ga oplodi.
Ova mitropolija posljednjih godina uložila je mnogo više novca u izgradnju turističkih objekata nego crnogorska država.
Amfilohije kaže da to nije grijeh.
"To što Crkva gradi stanove i vodi hotele je biznis mitropolije, u slavu Boga, a na dobro naroda", kaže Amfilohije.
Amfilohije je u Budvi sagradio hotel "Podostrog" i dvije stambene zgrade. Gradi se još jedan hotel i tri stambene zgrade. Izgrađena je i fabrika maslinovog ulja u Reževićima.
Za razliku od Amfilohija, druge vladike ne žele da komentarišu svoje biznis poduhvate.
Procjenjuje se da bolje stojeća eparhija godišnje može da zaradi oko pet miliona eura, od čega je veći dio keš. Vladika odlučuje gdje će završiti taj novac.
Mitropolija zahumsko-hercegovačka na čijem čelu je vladika Grigorije je vlasnik hotelskog preduzeća "Platani". Izgradila je vinariju u manastiru Tvrdoš koja godišnje proizvede oko 200.000 boca vina.
Procjenjuje se da bivši episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda ima imovinu vrijednu oko sedam miliona eura. Sagradio je Vladičanski dom koji zovu "mali Versaj" zato što je enterijer opremljen u pozlati.
Vjerski analitičar Živica Tucić kaže da su po crkvenom zakonu eparhije te koje ubiraju prihode.
"Svaka eparhija mora četiri odsto svojih prihoda da izdvoji za crkveni aparat Patrijaršije. Glavni prihodi eparhija su od prodaje svijeća, ali posljednjih godina i od ekonomija koje razvijaju. Dio novca izdvaja se i za gradnju objekata koji nisu u službi bogosluženja, a o tome bi odluke trebalo da donose eparhijski odbori koji treba da kontrolišu tokove novca. Međutim, u praksi to niko ne kontroliše", kaže Tucić.
Nemanja Nenadić iz organizacije „Transparentnost Srbija“ kaže da kontrola tokova novca, uključujući i novac Crkve, mora da postoji.
"U suprotnom se otvara rizik za korupciju i sivu ekonomiju. To mogu da budu zloupotrebe samih ljudi koji rade u toj organizaciji i imaju ovlašćenja da upravljaju sredstvima kojima Crkva raspolaže", kaže Nenadić.
Živica Tucić vjeruje da korupcije ima i u Crkvi, ali da to ne treba generalizovati.
"Kase nekih eparhija su pune, ali ima i onih koje su prazne i čiji sveštenici ne mogu da zarade za život jer im se plata isplaćuje od obreda. Takav je slučaj sa parohijama u Timočkoj eparhiji, ali i Raško-prizrenskoj. Nisu Crkva samo bogate vladike, već i siromašni sveštenici", naglašava Tucić.
Ovakvu podjelu potvrđuje i negotinski sveštenik Dragoslav Glišić.
"Imam petoro djece. Služim u Timočkoj eparhiji. Ta sela su pusta i ne možete od obreda da prehranite porodicu. Mjesečno zarađujem 5.000 dinara", kaže Glišić.
Prema saznanjima „Blica“, beogradski sveštenik koji u svojoj parohiji ima oko 200 domaćinstava samo od vjerskih obreda može godišnje da zaradi 16.000 eura.
"Taj novac nije mali i zbog toga se većina sveštenika bori da svoj radni vijek provede u velikom gradu i parohiji. Pored tog novca, postoje i drugi prihodi koji se u crkvama u velikim gradovima mogu zaraditi. Tu se prije svega radi o prilozima vjernika koji dnevno mogu da iznose i oko 50.000 dinara. Kada su vjerski praznici u pitanju, prilozi se utrostručuju. Dio tog novca treba da ide u sjedište eparhije, ali se ti prihodi uvek umanjuju, odnosno dio završi i u džepovima sveštenika", objašnjava za "Blic", sveštenik D. M. iz Beograda.
On kaže da vladika utvrđuje koliko svaka parohija mora da unese u eparhijsku kasu.
"Za našu crkvu je to 12.000 eura mjesečno. Ranijih godina bilo je manje, ali nakon što je vladika sproveo kontrolu i utvrdio da paroh krije dio zarade, podigao nam je eparhijsku taksu za 3.000 eura", kaže on.
,Pored toga, svaka crkva ima i svoje donatore, koji uvećavaju prihode.
"Oni, da bi dobili pločicu donatora koja stoji u crkvi, daju ogromne sume. Radi se o biznismenima, ali i takozvanim kontroverznim biznismenima. Naša crkva je 2013. tako dobila 600.000 eura", kaže sagovornik „Blica“.
Bonus video:
