Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, služio je danas u manastiru Svetog Arhangela Mihaila na tivatskoj prevlaci, liturgiju i parastos žvtvama genocida koji je nad Jermenima počinjen u proljeće 1915 u tadašnjoj Otomanskoj imperiji.
Liturgiji koju su organizovali Mitropoliija i Savez Jermena Crne Gore prisustvovalo je oko 200 vjernika iz Crne Gore, Jermenije, Srbije i Rusije, kao i starješina eparhije Jermenske apostolske crkve u Rumuniji, episkop Tatev Akobian, nerezidentni ambasador Jermenije u Crnoj Gori Hamlet Gasparian i ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko.
Upadljivo su izostali predstavnici državnih i lokalnih vlasti, kao i NVO koje se bave ljudskim pravima.
U masovnim ubistvima Jermena koji Turska ni danas zvanično ne želi nazvati genocidom, u proljeće 1915, prema jermenskim izvorima stradalo oko milion ipo ljudi, dok Turska govori o "suzbijanju pobune" i oko 500 hiljada žrtvava.
"Danas ovdje vršimo pomen Jermenima-hrišćanima, mučenički postradalim od bezbozničke ruke agarjanske 1915. godine, kao i onim Jermenima što su stradali i krajem 19.vijeka. Jermenski i naš srpski narod dijele istoriju velikih stradanja u otomanskom ropstvu. Vjernost jermenskog naroda kroz vjekove Hristu raspetome i vaskrslome, došla je do svoga vrhunca upravo 1915. godine za vrijeme strašnog genocida koji je izvršen nad hrišćanskim jermenskim narodom u Otomanskoj imperiji", istakao je u besjedi, mitropolit Amfilohije posebno naglašavajući da je i "svaki četvrti Srbin i Crnogorac u Prvom svjetskom ratu postradao i poginuo od okupatora austrijsko-germanskoga".
Mitropolit je povukao paralelu između sudbine Kosova i svete jermenske planine Ararat i naglasio da su hrišćanske zajednice danas na prostoru Bliskog Istoka, južnog Kavkaza i sjeverne Afrike veoma ugrožene.
"Kosovo je bilo i ostaće hrišćanska zemlja, ali je danas je ono na raspeću i danas se na Kosovu i Metohiji stvara islamska zemlja. Isto raspeće koje je nosio i naš narod i naše države kroz vjekove, je i ono raspeće koje nosi jermenski narod kroz istoriju. Od Ararata do Kosova vidi se veliki raspeti Hristos, a istovremeno na sve četiri strane svijeta, sija svjetlost Hristovog vaskrsnuća. Sud Božiji i pravda Božja svjedoče i danas o tom velikom stradanju jermenskog naroda, ali istovremeno i svjedoče da će iz mučeničke krvi stradalih hrišćana Jermena ponovno vaskrsnuti, u svoj punoći svojoj, drevna hrišćanska zemlja Jermenija i da će Ararat postati ponovno mjesto sa koga se svjedoči spasenje svega roda ljudskoga. Krv mučenika je sjeme za nove hrišćane – poslije raspeća dolazi vaskrsenje", poručio je Amfilohije.
Ararat je inače, od 1915. godine u rukama Turske.
Domaćinima se zahvalio jermenski episkop Tatev Akobian naglašavajući da danas "cijeli svijet" obilježava 100. godišnjicu masovnog stradanja njegovih sunarodnika.
"23.aprila ove godne svih tih preko 1,5 miliona poginulih su kanonizovani i danas smo srećni da se oni na nebu mole za nas i svjedoče o miru, pravdi i ljubavi", kazao je episkop Akobian.
Ambasador Hamlet Gasparian naglasio je da je genocid nad Jermenima 1915, jedan od "najcrnjih dana u istoriji hrišćanskog čovječanstva".
"Narod koji je 3.000 godina živio na tim prostorima, bio je uništen i prognan sa svoje zemlje. Čudom smo se kao narod, uspjeli spasiti se od tog smrtnog udara i kao ptica Feniks, vaskrsli smo iz pepela, ali je ta velika trauma zauvijek prisutna u našim srcima. Jermeni sada čekaju da uz pomoć cijelog čovječanstva, izliječe tu ranu. Nemoguće je taj događaj izbrisati iz naših sjećanja, ali mi hoćemo da idemo naprijed i da bi to uradli, spremni smo da razgovaramo sa potomcima Turaka koji su napravili taj zločin. Stotinu godina je prošlo i oni koji su ubijali 1915, više nijesu među živima i krivica očeva nema nikakve veze sa njihovim današnjim sinovima", kazao je ambasador Gasparian pozivajući tursku Vladu da se "pomiri sa tamnim stranama svoje istorije".
"Mi smo spremni da se pomirimo i oprostimo, ali je za to potrebno da druga stran prizna svoju krivicu", podvukao je Gasparian.
Poslije vjerske službe, u porti manastira Svetog Arhangela Mihaila otvorena je izložba dokumentarnih fotografija pod nazivom "Prije 100 godina - "Jermenska Golgota".
Bonus video:
