Evropska unija (EU) će morati da se distancira od regionalnih autokrata ukoliko želi integraciju zapadnog Balkana i zbog toga će pokušati kroz pregovarački proces da oslabi politički uticaj predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Ukoliko aktuelni predsjednik države nastavi da upravlja političkim prilikama tokom pregovora, intenzitet reformi bi mogao biti usporen, ali i poljuljan autoritet Brisela u regionu.
Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović smatra da je malo vjerovatno da će EU imati razumijevanje za Đukanovića do trenutka potpisivanja pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
“U vremenskom okviru kada bi Crna Gora potencijalno trebalo da pristupi EU to bi značilo da je ipak ispunila određene uslove i kriterijume koje su je do toga dovele. Što je još važnije, svaka uloga EU u demokratizaciji Crne Gore mora da uključuje insistiranje na procesuiranju svih odgovornih za stanje u zemlji, korupciju i organizovani kriminal, odnosno stvarnoj odgovornosti. Svaka druga taktika bi značila dalje održavanje u životu autokrata na zapadnom Balkanu koji ostanak na vlasti stavljaju ispred svega. Takav scenario može ukazati na suprotan pravac od onog koji EU očekuje”, navodi ona.
Pozivajući se na izvore u institucijama EU i državama članicama, “Vijesti” su objavile da je zvaničnoj Podgorici i Đukanovićevom okruženju stavljeno do znanja da Crna Gora neće moći da uđe u EU pre nego što on bude politički penzionisan. Zbog osjetljive situacije u regionu i odluke EU da ne žuri sa primanjem novih članica, kako se navodi, prema Đukanoviću neće biti preduzimane drastične mjere. Iz kabineta predsjednika Crne Gore “Vijestima” nijesu komentarisali te navode, dok je Đukanović na ministarskoj konferenciji “Zadužbina budućnosti“ rekao da je potrebno posvetiti se reformama koje će obezbijediti da se u Crnoj Gori živi poštujući evropske vrijednosti. On smatra da je Crna Gora daleko odmakla od drugih država na putu evropske integracije i da nedvosmisleno pokazuje političku volju da postane dio EU.
“To će zavisiti od sposobnosti EU da absorbuje sve one države koje žele da bude dio EU, ali važan dio odgovornosti je na našoj strani”, rekao je Đukanović navodeći da će dalja sudbina evropskih integracija prvenstveno zavisiti od sposobnosti EU da savlada svoje krize.
Đukanović je nedavno izjavio da će Crna Gora preispitati odnose sa EU ukoliko u Briselu počnu premišljanja o proširenju, navodeći da EU doživljava kao privilegovanog partnera, ali da se to partnerstvo mora dokazivati obostrano. On je rekao i da Brisel zna uspostaviti odnos prema Balkanu sa izvjesnim kolonijalnim sindromom, kao i da Crna Gora ima loših iskustava sa Delegacijom EU. Predsjednik države je ranije izjavio i da Crrna Gora “neće klečati pred vratima EU, ni moliti da se otvore”. Marović smatra da kritikama briselske politike, Đukanović ukazuje da je “ovo najviši nivo reformi koji je vlast spremna da ponudi”.
“Jasno je da je višedecenijskoj vladi kontinuiteta ostalo samo da ukazuje na stalne prijetnje i potencijalno skretanje sa evropskog puta ne bi li time uvjerila EU da je manja šteta ako Crnu Goru integriše bez obzira na nezadovoljavajući stepen demokratizacije, nego da je ostavi malu i nezaštićenu na vjetrometini”, tvrdi ona.
Lider Demosa Miodrag Lekić upozorava da je odnos Brisela prema Đukanoviću u dvojstvu geopolitičkih interesa i vrijednosnih postulata na kojim se bazira EU.
“Oba momenta zahtijevaju, diplomatski rečeno, distancu prema lokalnim autokratama, koji dijeluju sasvim suprotno proklamovanim evropskim pravilima i vrijednostima. Za koje se čak vezuje protagonizam u oblasti kriminala i korupcije. Zato tamo i dolazi do pitanja - šta da se dalje nastavi sa neugodnim partnerom Đukanovićem i još težim dosijeima koje imaju o njemu”, smatra Lekić, navodeći da se na radi samo o riziku kompromitovanja EU zbog partnerstva sa Đukanovićem. “Već objektivno o kočnici koja njegovim apsolutističkim težnjama onemogućava realan napredak u oblasti funkcionisanja pravne države i osnovnih postulata demokratije. Razumije se i stanje neodržive ekonomije, koje se prikriva pokušajem “održive propagande“ i zaduživanjem zemlje izaziva zabrinutost u analizama u Briselu”, upozorio je Lekić.
Dok Brisel slabi, u NATO-u težište moći
Lekić smatra da je geoploitički interes EU složen i pored rizikovanja kredibiliteta u partnerstvu sa Đukanovićem.
“Evropsko integrisanje zapadnog Balkana jeste prirodan i objektivan interes Brisela, posebno u kontekstu interesa i specifičnih metoda dijelovanja drugih subjekata na istom prostoru, prije svega SAD, Rusije i Turske.... Vraćajući se Đukanoviću i njegovm primarnom cilju da se uvjek prilagodi odnosu snaga i tako nastavi apsolutističko vladanje, treba ukazati da on računa na lojalnost NATO-u i SAD, računajući da je tamo težište moći. Da će tamo prije zažmuriti pred njegovim autokratskim vladanjem. Da je EU u krajnjem slaba, da još Đukanovića povremeno deranžira nekakvim zahtijevima o nekakvoj borbi protiv korupcije i kriminala. Stvari su ogoljene, sada svi akteri unutrašnji i međunarodni, treba da pokažu svoja prava lica”, tvrdi Lekić.
Bonus video:
