Prvostepeni organi su prošle godine u 1.332 slučaja povrijedili pravila postupka u vezi primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, što govori o praksi skrivanja informacija, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Ističe se da je u 1.047 slučajeva utvrđeno ćutanje administracije, dok je u 285 slučajeva donijeta meritorna odluka i obavezan prvostepeni organ da dostavi podnosiocu zahtjeva traženu informaciju.
“Podatak da smo se suočili sa 1.047 slučajeva ćutanja administracije je, ne samo obeshrabrujući, već govori o naslijeđenoj praksi u značajnom broju organa vlasti koja se ogleda u nastojanju da se sakriju informacije”, navode iz Agencije.
To je, kako se ocjenjuje, ne samo da je sa aspekta građanskog prava da posjeduje željenu informaciju neprihvatljivo ponašanje, već i šteti kvalitetu rada organa vlasti u Crnoj Gori.
“Transparentan rad organa vlasti nametnuo bi obavezu kvalitetnijeg rada svakog službenika pojedinačno, jer bi on imao dodatan osjećaj odgovornosti pri saznanju da to što on radi i informacije koje posjeduje može biti lako provjereno od građana, medija ili civilnog sektora”, saopšteno je iz Agencije.
Navodi se da je u drugostepenom postupku odbijeno 165 žalbi pri čemu je u najvećem broju slučajeva razlog bio da je postupak izvršenja prvostepenog rješenja organa poseban postupak, pa je u isključivoj nadležnosti prvostepenih organa.
“To je potvrđeno presudama Upravnog i Vrhovnog suda primjenom člana 32 Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji propisuje da je organ vlasti dužan da izvrši rješenje kojim se dozvoljava pristup informaciji u roku od tri radna dana od dostavljanja rješenja podnosiocu zahtjeva, odnosno u roku od pet dana od kada je Podnosilac zahtjeva dostavio dokaz o uplati troškova postupka, ako su oni rješenjem određeni”, kaže se u Izvještaju.
Djelimično je, kako se navodi, usvojena žalba u 24 slučajeva. U 219 slučajeva postupak je okončan zaključkom o obustavi postupka, dok je u sedam slučaja donijet zaključak zbog nendaležnosti Agencije da postupa u istim predmetima.
Zaključak zbog neblagovremeno izjavljene žalbe donijet je u šest slučajeva.
Agencija je, kako se ističe, istrajavajući u namjeri da ostvari balans između prava javnosti da zna i zaštite privatnosti građana, jačao princip odobravanja pristupa informacijama uz zaštitu ličnih podataka kao što su JMBG, adrese stanovanja, bankovnih računa građana.
Bonus video:
