Pozicija predstavnika nevladinih organizacija (NVO) u radnim grupama za pregovaračka poglavlja još je ograničena u smislu uticaja na ono što će konačno usvojiti Vlada, ocijenila je izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković.
Novaković, koja je članica radne grupe za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, kazala je da se generalna politika Vlade prema civilnom sektoru, koju, kako je navela, još karakteriše nepovjerenje, selektivna primjena propisa i pravila, nerijetko prelama i na rad te radne grupe.
"Konkretno, predstavnici NVO u radnoj grupi za Poglavlje 23 su se suočavali sa izvjesnim problemima, nekada zaista ozbiljnim kao što je bio slučaj usvajanja Trećeg kvartalnog izvještaja o realizaciji Akcionog plana, ili revizije ovog dokumenta, koji su dovodili u pitanje svrhu našeg učešća u radu radne grupe", kazala je Novaković agenciji Mina.
Prema njenim riječima, predstavnici NVO nijesu imali informaciju da će se taj Izvještaj usvojiti, što je, kako je navela, u smislu članstva CRNVO, u radnoj grupi nedopustvo.
"Tako nijesmo mogli ni učestvovati u izradi konačne verzije sa našim sugestijama i komentarima", kazala je ona.
Prema njenim riječima, slična situacija se dogodila prilikom rada na reviziji Akcionog plana.
"Činjenica je da smo imali priliku da sa predstavnicima Vlade učestvujemo u revidiranju dokumenta. Ipak, pored nekih usvojenih sugestija, značajan broj je ostao zapostavljen", rekla je Novaković.
Govoreći o saradnji sa civilnim drustvom, Novaković je navela su u konačnoj verziji revidiranog Akcionog plana isključene neke od mjera koje CRNVO smatra ključnim.
"Takođe, rokovi u realizaciji mjera su bitno pomjereni u odnosu na naše predloge i značajno otežavaju dalji rad NVO u državi usporavajući donošenje neophodnih propisa za tu svrhu. To je učinjeno neposredno pred usvajanje dokumenta na Vladi", upozorila je ona.
Novaković je ocijenila da to jasno ilustruje poziciju predstavnika u radnim tijelima, koja je, kako je kazala, u smislu uticaja na ono što će u konačnom usvojiti Vlada "još uvijek bitno ograničena".
Na pitanje smatra li da su predstavnici civilnog društva dovoljno uključeni u radne grupe za pregovaračka poglavlja, Novaković je kazala da u radu 22 radne grupe za 22 pregovaračka poglavlja trenutno učestvuje 49 predstavnika NVO.
"Ovaj podatak ne govori mnogo o ovom procesu i on nije presudan. Ono što jeste činjenica je da su predstavnici NVO imali mogućnost da se uključe u rad radnih grupa za pregovaračka poglavlja i ovu odluku Vlade i dalje smatram veoma značajnom za kompletan proces evropske integracije, u smislu jačanja kvaliteta i javnosti procesa", rekla je Novaković.
Komentarišući poruke iz Vlade da treba stvoriti uslove za djelovanje civilnog društva i da je njihova saradnja dobra sa tim sektorom, Novaković je kazala da se deklarativnu podršku radu i djelovanju NVO sektora u državi sve češće čuje od predstavnika Vlade.
"Međutim, to ne odslikava suštinu ovih odnosa koji su još daleko od kvalitetnih, a posebno ne znači da Vlada ulaže napore da stvori povoljne uslove za djelovanje civilnog društva. Sve inicijative za stvaranje boljih uslova za rad sektora su i do sada dolazile samo od NVO, a njihovo prihvatanje zavisilo je često od političke volje", navela je ona.
Novaković je ocijenila da povoljan ambijent za djelovanje civilnog društva ne postoji, zato što, kako je navela, nijesu riješena neka od ključnih pitanja.
"Ne može postojati povoljan ambijent kada aktivisti nevladinog sektora koji imaju prepoznat kritički odnos prema vlasti trpe direktne ili indirektne pritiske", upozorila je ona.
Novaković smatra da je nemoguće govoriti o pozitivnom okruženju, kada se godinama ne obezbjeđuju preduslovi za primjenu Zakona o nevladinim organizacijama.
"Istovremeno, kontinuirano se krši Zakon o igrama na sreću koji direktno utiče na finansiranje projekata NVO, na način sto se sredstva za ovu namjenu opredjeljuju suprotno propisu, odnosno u znatno manjem obimu nego što Zakon propisuje", dodala je ona.
Novaković je kazala da ambijent za djelovanje NVO u Crnoj Gori karakteriše postojanje elementarnih pravnih i institucionalnih preduslova za njihov rad.
"Međutim, suštinski je to stanje daleko od podržavajućeg okruženja koji zahtijevaju međunarodni i evropski standardi", zaključila je ona.
Bonus video:
