Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković u posljednje četiri godine vratio je u državni budžet preko 310.000 eura, a istovremeno u godišnjim izvještajima naglašava da je toj instituciji potrebno više novca kako bi na adekvatan način odgovarala izazovima zaštite ljudskih prava, stoji u analizi rada Kancelarije ombudsmana koju je uradio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Prema podacima CGO, Baković je u državni bužet 2010. vratio nešto preko 40.000 eura, 2011. 68.000, 2012. više od 101.000, 2013. 70.000, a 2014. skoro 102.000 eura.
“Istovremeno je, u godišnjim izvještajima o radu institucije konstatovano da nema dovoljno finansijskih sredstava za rad, što je kontradiktorno. Takođe, nepovjerenje prema načinu trošenja sredstava iskazano je tokom jedne od sjednica skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, kada je raspolaganje sredstvima Kancelarije ombudsmana okarakterisano kao nepregledno”, stoji u analizi.
CGO napomnje da, iako u Kancelariji ombudsmana treba da radi 33 službenika, radi tek 20, te da je novac koji je vraćan u budžet mogao biti iskorišćen za podizanje administrativnih kapaciteta institucije:”Koji su veliki problem u radu ombudsmana, a na šta upozoravaju međunarodne organizacije, ali i sam Baković”.
Iz CGO podsjećaju da je dinamika zapošljavanja u Kancelariji ombudsmana predviđena Akcionim planom za poglavlje 23, ali da je plan revidiran jer zaštitnik nije ispunio tu obavezu, pa su pred njim novi rokovi - u naredne tri godine mora zaposliti 11 službenika.
Ombudsman Baković tvrdi da u izvještajima njegove kancelarije nikada nije konstatovan nedostatak novca za rad:”U vrijeme rasprava o izvještajima ukazivao sam na problem slobode raspodjele sredstava. Znači, nije problem visina već sloboda”.
Prema njegovim riječima, do izmjena Zakona o ombudsmanu, odnosno do prošle godine, Kancelarija ombudsmana je morala da traži odobrenje Vlade da raspiše konkurs za nove ljude:”Prošle godine smo raspisali konkurs za četiri nova službenika. Nažalost, dobili smo jednog jer ostali nijesu prošli testove”.
Ombudsman ne može biti servis NVO
U analizi se ocjenjuje da zaštitnik nema sistemski pristup kada su u pitanju kršenja ljudskih prava već dominantno postupa po pojedinačnim pritužbama:”Takođe, veoma rijetko pokreće postupke po sopstvenoj inicijativi, a rijetko koristi i svoja ovlašćenja za inicijative za izmjene i dopune zakona i drugih propisa u cilju njihovog usklađivanja sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava”.
Baković poručuje da je kancelarija ombudsmana državna institucija, te da ne može postupati kako NVO zahtijevaju:”Ono što nam nedostaje je promovisanje onoga što smo postigli. Sa kadrovima sa kojima raspolažemo imamo veliki uspjeh. Ostalo je samo 4,5 odsto neriješenih slučajeva”.
Bonus video:
