Član Savjeta RTCG Goran Đurović upozorio je da se može desiti da domaći mediji nestanu, a da o pitanjima od javnog interesa izvještavaju inostrane medijske kuće.
On i izvršni direktor “Vijesti” Željko Ivanović ocijenili su da slika o Vladinoj politici podsticanja medijskog pluralizma ne odgovara činjenicama, jer je sadašnji Kabinet, na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem, odgovoran za nelojalnu konkurenciju i pogoršanje uslova za rad crnogorskih medija.
“Vlada je do sada imala dovoljno vremena da primijeti da u Crnoj Gori postoji nelojalna konkurencija i da je narušeno medijsko-markentiško tržište. Ukoliko Vlada ne preduzima već godinama ništa da predloži zakonska rješenja koja mogu doprinijeti unapređenju stanja u ovoj oblasti, onda je jedini zaključak da zapravo njoj odgovara ovakvo stanje”, saopštio je Đurović.
Nakon što je TV “Vijesti” blokiran račun zbog duga za doprinose, iz osam uticajnih NVO organizacija prije nekoliko dana su saopštili da se ta medijska kuća našla u teškoj situaciji i zbog toga što Vlada već godinama podstiče nelojalnu konkurenciju i selektivan pristup u tretiranju medija i primjeni zakona. Ukazali su i da neki mediji privilegovani...
”Tako je u 2013. godine... u medije uloženo iz budžeta 2.144.429 eura, od čega je TV 'Vijesti', kao televizija koja uživa najveći stepen povjerenja, dobila samo 36.397 eura”, piše u zajedničkom saopštenju NVO CRNVO, CGO, Anima, Centar za ženska prava, Udruženje mladih sa hendikepom, Institut alternativa, MANS i Centra za monitoring.
Vlada je, međutim, odgovorila da je “u potpunosti realizovala trogodišnji Program državne pomoći” medijima (2011-2013), koji je podrazumijevao otkup duga prema Agenciji za elektronske komunikacije i Radio-difuznom centru u iznosu od 4.447.639,61 eura:
"Realizovana je i državna pomoć štampanim medijima u iznosu od 880.802,32 eura (iznos opredijeljen 'Bega Pressu' za izvršenje komisionih ugovora sa izdavačima - 'Jumedia Mont', 'Pobjeda Ad', 'Daily Press' i 'Monitor)”.
Ivanović je kazao da je vrlo zahvalan Vladi na saopštenju, jer je navođenjem podataka iz 2011. “demantuje sopstvenu politiku i ponašanje iz posljednjih četiri godine”.
“Ova Vlada se hvali tuđim perjem! Niame, podrška medijima koju ističu desila se 2011. kada je na čelu Vlade bio drugi premijer i kada je ta Vlada pokušavala da izgradi drugačiji odnos prema NVO sektoru i nezavisnim medijima. Tadašnji premijer Lukšić (Igor) je htio da pokaže drugačiju politiku i odnos i time što je podržao elektronske i štampane medije kroz pomenute olakšice. Zato bih postavio pitanje zašto je 2011. sadašnji premijer, a tada samo šef DPS-a bio protiv te podrške, zašto su mediji pod njegovom kontrolom tada napadali premijera Lukšića i kvalifikovali kao izdajnika zbog saradnje sa NVO i nezavisnim medijima”.
Ivanović je pojasnio da se saopštene cifre odnose na podršku elektronskim medijima iz 2011. kada su otpisana njihova dugovanja prema RDC-u i za pokrivanje duga štampanih medija koje je napravila jedna distributivna mreža.
On podsjeća sadašnju Vladu i premijera da je Lukšić tada organizovao i sastanak sa direktorima Javnog servisa i TV “Vijesti”, na temu o “kojoj ovih dana opet pričamo - nelojalne konkurencije koja stiže iz Beograda i uništavanja tržišta za crnogorske televizije”.
Na sastanak je bio pozvan i direktor Agencije za elektronske komunikacije Abaz Džafić, kao osoba koja je zadužena za regulaciju tržišta:
"Zanimljivo je da je na tom sastanku direktor Javnog servisa bio podjednako kritičan prema tom problemu, kao i direktor TV Vijesti. Lukšić je zato na kraju sastanka dao sugestiju Džafiću da se ozbiljno i u najkraćem roku pozabavi sređivanjem stanja i eliminisanjem nelojalne konkurencije, jer, kako je rekao, postoje socijalni, ekonomski i politički razlozi da se ta situacija promijeni, da televizije iz Beograda ne zaključuju ugovore u Beogradu, jer se time odliva novac iz Crne Gore, da ne reemituju kompletan program u Crnoj Gori, jer onda zapošljavaju mnogo manje ljudi... Zato je pitanje za sadašnju Vladu, zašto je crnogorski premijer 2011. uvidio ozbiljnost problema i ukazao na neophodnost njegovog rješavanja, a današnja Vlada i premijer tvrde da u Crnoj Gori sve blista od fer konkurencije i medijskog pluralizma”. Đurović je upozorio da postoje “privilegovani mediji koji se izdašno podržavaju” novcem građana, kroz reklamiranje i oglašavanje državnih institucija. Pritom, tvrdi on, se ne vodi računa o slušanosti i gledanosti, povjerenju i teritoriji koju pokrivaju:
"Mediji koji su registrovani i utemeljeni u Crnoj Gori će zbog ovakvog odnosa Vlade biti ugašeni. Tada će valjda građane o pitanjima od javnog interesa informisati mediji iz okolnih zemalja, a uz malo sreće građani će do nekih informacija doći možda i na javnom servisu RTCG. To je mračna medijska scena koja nas očekuje"
"Drugi vid podrške privilegovanim elektronskim medijima je dozvoljavanje funkcionisanja iako ne ispunjavaju zakonske obaveze i uplaćuju naknade za emitovanje. Za ovaj vid podrške privilegovanim medijima zadužena je Agencija za elektronske medije (AEM) koja već duži vremenski period diskriminiše manji broj privatnih medija koje na osnovu naknada uplaćuju veoma značajna sredstva Agenciji”.
Đurović je saopštio da komercijalni emiteri duguju AEM-u 567.633 eura za prvih šest mjeseci 2014. On tvrdi da duguju skoro svi, od ukupno dvadestak televizijskih stanica i oko 50 radio-stanica.
“Poruka koju svojim nezakonitim radom šalje AEM je da se zakon ne mora poštovati. Sve to posmatra Vlada i ne preduzima ništa”.
Podsjetivši da je Savjet AEM još u februaru 2012. donio Pravilnik o uslovima za određivanje programskih sadržaja, kojim se obavezuju emiteri da proizvode najmanje 10 odsto programskog sadržaja, Đurović je istakao da je, prema posljednjim javnosti dostupnim podacima iz maja 2012. godine koju je uradio AEM, “Prva TV” imala svega jedan odsto sopstvene produkcije, a “Pink M” 7,8 procenata.
Ivanović: Lukšić je i uklonjen zbog partnerstva sa medijima i NVO sektorom
Ivanović je ocijenio da je jedan od važnih razloga zašto je Lukšić uklonjen sa mjesta premijera baš ta nova klima partnerstva i saradnje sa civilnim društvom koju je počeo da promoviše:
“Nakon što se Đukanović vratio na čelo vlade vidjeli smo i gledamo još uvijek politiku diskriminacije, progona i mržnje prema vodećim NVO i njihovim liderima i nezavisnim medijima. Vlada koja negira selektivnost je u posljednje četiri godine na razne načine upumpala u 'Pobjedu' preko 15 miliona eura, a kroz reklamu više miliona u sve medije koje kontroliše.
Na drugoj strani, nezavisne medije je brutalno izložila govoru mržnje, zatvorila je za njih sve reklamne budžete, izvršila je pritisak i na privatne kompanije da smanje ili obustave reklamu na našim medijima. Politika Vlade se ogleda i u činjenici da zahvaljujući njoj imamo četiri dnevne novine na tržištu od tri miliona eura advertajzinga, dok recimo Hrvatska ima samo tri nacinalna dnevnika na tržištu od 20 miliona reklamnog budžeta. Ili, Hrvatska na 100 miliona eura advertajzinga za TV oglašavanje izdaje svega tri nacionalne frekvencije dok naša Vlada za tržište od nepunih šest miliona advertajzinga izdaje 6-7 nacionalnih frekvencija!
Ove brojke jasno pokazuju da namjera naše Vlade, nažalost, nije bila da zaštiti tržište i podstakne fer konkurenciju već da ga rascjepka i eliminiše mogućnost opstanka bilo koje TV stanice koja nije finansirana od strane budžeta ili od strane prijatelja iz Beograda”.
AEM sponzor veb stranice "Pinka M"
Da postoji sumnja u spregu između AEM i Pinka govori i to da se AEM reklamira na sajtu PINKM, iako treba da ih reguliše i nadgleda.
Tako je AEM sponzor stranice PINKM (www.pinkm.com), a Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je dugo bila sponzor Noćnog žurnala Prve TV.
Radi se o dvije regulatorne agencije koje vrše inspekcijski nadzor nad tehničkom komponentom rada elektronskog medija (EKIP) i nadzor programa koji se emituje (AEM).
Đurović: Domaći mediji pred gašenjem zbog odnosa Vlade
Đurović smatra da, zbog nezakonitog rada pojedinih medija i Agencije, prihodi od marketinga idu prema emiterima koji ne proizvode program u Crnoj Gori, na što su se obavezali. On očekuje još goru situaciju, s obzirom na to da je moguće da će se u Crnoj Gori pojaviti i mediji iz Hrvatske i BiH.
“Koji će na našem malom medijskom tržištu moći da prodaju svoj marketinški prostor. Sa minimalnim ulaganjima u proizvodnju programa i zapošljavanje minimalnog broja ljudi, imaće svakako veliku i nenadoknadivu prednost u odnosu na medije iz Crne Gore. Mediji koji su registrovani i utemeljeni u Crnoj Gori će zbog ovakvog odnosa Vlade biti ugašeni. Tada će valjda građane o pitanjima od javnog interesa informisati mediji iz okolnih zemalja, a uz malo sreće građani će do nekih informacija doći možda i na javnom servisu RTCG. To je mračna medijska scena koja nas očekuje”.
Bonus video:
