Odbor za aktikorupciju trebalo bi hitno da organizuje konsultativno saslušanje ministra pravde, Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda, u vezi sa uvođenjem novog krivičnog djela nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Ta organizacija uputila je Odboru inicijativu i za saslušanjem predsjednika Komisije za sprječavanje sukoba interesa i predstavnika civilnog sektora.
Izvršna direktrica MANS-a, Vanja Ćalović, smatra da objavljeni slučaj vezan za tajni račun supruge Svetozara Marovića, predstavlja najbolji primjer na kome se mogu sagledati, kako je navela, potencijalni efekti kriminalizacije nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera.
"Prema podacima kojima raspolaže Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara, Marovićeva supruga, Đorđina, je u 2006. i 2007. godini imala 3,8 miliona dolara na računu u Švajcarskoj. Taj tajni račun se ne pominje ni u jednom zvaničnom izvještaju javnog funkcionera Marovića o prihodima i imovini njegove porodice", rekla je Ćalović u saopštenju.
Ona je kazala da tužilaštvo sada treba da utvrdi na koji način je stečen novac koji se, kako je navela, nikako ne može objasniti zvaničnim prihodima i imovinom porodice Marović, odnosno da prikupi dokaze o eventualnim krivičnim djelima iz kojih je novac stečen.
Ćalović je podsjetila da je pravni zastupnik Marovića u četvrtak javno saopštio da se novac više ne nalazi na računu u istoj banci.
"To znači da tužilaštvo treba ne samo da ispita odakle je novac stigao na račun, već i gdje se sada nalazi, odnosno da prikupi i analizira novčane transakcije sa tajnog računa i eventualno drugih računa, kako bi nezakonito stečena imovina bila oduzeta", poručila je ona.
Ćalović je ocijenila da će sve te istražne radnje oduzeti vrijeme tužilaštvu, što će zajedno sa eventualnim angažovanjem vještaka i drugih eksperata, predstavljati ozbiljan pritisak na budžet te institucije.
"Sa druge strane, kriminalizacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera bi olakšala posao tužilaštva i ubrzala istragu, što bi svakako omogućilo postizanje konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, koja je prepoznata kao ključni prioritet procesa evropskih integracija", navela je ona.
Ćalović je kazala da bi uvođenje novog krivičnog djela bi bilo u skladu sa međunarodnim konvencijama i obavezama Crne Gore, a predstavljalo bi značajan legislativni iskorak u borbi protiv korupcije.
Ona je kazala da je Skupština Crne Gore ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije 23. oktobra 2006. godine.
"Član 20 te Konvencije glasi: „Svaka ugovorna strana, shodno ustavu i osnovnim načelima svog pravnog sistema, razmatra usvajanje zakonodavnih i drugih mjera, potrebnih, da se kao krivično djelo, kad je učinjeno sa namjerom, uvede nezakonito bogaćenje, što znači značajno uvećanje imovine državnog službenika, koje on/ona ne mogu propisno objasniti u odnosu na svoje zakonski stečene prihode", podsjetila je Ćalović.
Evropska komisija je, kako je dodala, u poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore preporučila kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. »Takvu preporuku je dala i Ambasada SAD u okviru komentara na nedavno usvojeni Zakon o sprječavanju korupcije«.
"Međunarodni ekspert koji je radio sa Ministarstvom pravde je preporučio uvođenje novog krivičnog djela nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, i zaključio da bi to bilo kompatibilno sa našim pravnim sistemom, te da je takva odluka isključivo političke prirode", navela je Ćalović.
Ona je kazala da nezakonito bogaćenje javnih funkcionera do danas nije kriminalizovano, iako bi to, kako je ocijenila, nesporno omogućilo efikasniji rad tužilaštva u borbi protiv korupcije na visokom nivou.
Bonus video:
