U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), u protekle dvije godine, urađena je 21 transplatacija, od čega 20 od živih donora, a jedna od mrtvog donora, saopšteno je iz Udruženja nefrologa Crne Gore.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega, u organizaciji Udruženja nefrologa Crne Gore i Udruženja pacijenata na dijalizi i pacijenata sa transplantiranim bubregom, je podizanje svijesti građana o potrebi donacije organa i razvoju donorske mreže u državi.
Nefrolog iz KCCG i članica Udruženja nefrologa Crne Gore, Marina Ratković, kazala je da je uvođenjem transplatarnog programa 25. septembra 2012, crnogorska nefrologija dobila mogućnost da bolesnicima pruži sveobuhvatan, integrativan pristup u dijagnostici i terapiji, poštujući i primjenjujući principe i doktrinu najsofisticiranije nefrologije.
"U KCCG, u toku prošle dvije godine, urađena je 21 transplatacija od čega 20 od živih donora i jedna od mrtvog donora, odnosno kadaverična transplatacija", ukazala je ona.
Kako je podsjetila Ratković, u Crnoj Gori postoji 11 centara za liječenje pacijenata sa hroničnom bubrežnom bolešću što ispunjava medicinske, zakonske i komforne kriterijume.
Kako je kazala, od 2006. godine nefrološko udruženje Crne Gore punopravni je član Evropskog udruženja nefrologa što omogaćava jednako tretiranje sa drugim državama koji ažurno šalju podatke, a koji su prikazani na zvaničnom evropskom sajtu.
"Mi se ne nalazimo ni na začelju, ni na vrhu, ali svake godine povećavamo kvalitet i mijenjamo mjesto u zajedničkoj porodici evropskih nefroloških udruženja", poručila je Ratković.
Prema njenim riječima, od 2012. do 2015. godine broj transplatiranih pacijenata porastao je na 116, u tekućoj godini urađene su već dvije transplatacije, a do kraja mjeseca očekuju se još dvije žive transplatacije.
Ratković je objasnila da, prema tipu donora, u Crnoj Gori postoji oko 65, 2 odsto žive transplatacije, 22, 6 odsto kadaverične i 12, 2 odsto živih nesrodnih transplatacija.
Ona je ocijenila da je preživljavanje pacijentata sa transplantiranim bubregom u Crnoj Gori "sasvim zadovoljavajuće".
"Od 113 pacijenata sa transplantiranim bubregom njih šest je ponovo vraćeno na hemodijalizu, a šest pacijenata je umrlo. Procenat smrtnosti kod pacijenata je ispod šest odsto što je daleko manje od procenta smrtnosti u državama u zapadnoj Evropi i Americi", ocijenila je Ratković.
Prema njenim riječima, potrebno je raditi na širenju donatorske kadaverične mreže, a u posljednje dvije godine ispitano je 120 pacijenata, a uspjeli su da urade samo 21 transplataciju.
Jedina kadaverična transplatacija urađena je osmog decembra 2014.
"U 2013. je urađeno devet transplatacija, u prošloj osam, a za tekuću godinu imamo isplanirano već sedam pacijenata. Ta brojka će biti veća ako svi budemo složni u ideji i želji da ostvarimo te kadaverične transplatacije kod pacijenata", poručila je Ratković.
Ona je podsjetila da je novembra 2009. godine donesen prvi Zakon o transplataciji organa u Crnoj Gori, a pravilnik o živoj transplataciji i moždanoj smrti doneseni su 2012. godine. U izradi su, navela je Ratković, pravilnici o kadaveričnoj transplataciji.
Ratković smatra da decembra 2013. godine nije izglasan bolje regulisan Zakon o donaciji organa a, kako je najavila, u narednih par mjeseci trebalo bi da se donese dorađeno obrazloženje za moždanu smrt i za Zakon o donaciji organa poslije moždane smrti.
"To je takozvana pretpostavljena saglasnost koja obezbjeđuje da, bez obzira da li je neko nosilac kartice i da li neko zavještao svoje organe, nakon moždane smrti te osobe konačnu odluku o eventualnoj donaciji donosi najbliža porodica pacijenta, bez obzira što se on u toku života izjasnio kao donor", rekla je ona.
Prema njenim riječima, neophodno je dalje razvijati kadaveričnu transplataciju u Crnoj Gori.
"A a zavještanje organa, kao mjerilo razvoja jednog donorskog i transplatorskog sistema, mjerilo je i razvijenosti društva i mora da bude na mnogo većem i značajnijem nivou", zaključila je Ratković.
Bonus video:
