U Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola a štetna konzumacija vodeći je faktor rizika za smrt muškaraca između 15 i 59 godina, pretežno usljed povreda, nasilja i hroničnih oboljenja, kazao je predstavnik Ministarstva zdravlja, Mensud Grbović.
Grbović, je na radionici Jačanje kapaciteta za implementaciju programa skrininga za rano otkrivanje zloupotrebe alkohola, kazao da njegova štetna konzumacija predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju za muškarce.
U Crnoj Gori, kako je kazao, nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola.
Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola", a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120 hiljada ljudi u Crnoj Gori".
"Alkohol je vodeći faktor rizika za smrt muškaraca starosti između 15 i 59 godina, pretežno usljed povreda, nasilja i hroničnih oboljenja. U globalu, 6,2 odsto svih smrtnih slučajeva kod muškaraca može se pripisati alkoholu, nasuprot 1,1 odsto kod žena", kazao je Grbović.
Prema njegovim riječima, stopa ukupnog opterećenja uzrokovanog alkoholom je takođe viša kod muškaraca – 7,4 odsto, dok kod žena iznosi 1,4.
Grbović je kazao da su stope apstinencije mnogo niže kod muškaraca nego kod žena.
"Konzumiranje alkohola jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik 'droge' koja se najčešće i najviše konzumira unutar obične populacije i među profesionalnim sportistima i rekreativcima", rekao je Grbović.
On je naveo da se konzumiranje alkoholnih pića danas smatra rizičnim oblikom ponašanja, "ali umjereno i kontrolisano pijenje alkoholnih pića prihvaćeno je kao uobičajen oblik ponašanja uz široko uvjerenje da ne izaziva nikakve veze s alkoholizmom".
"Konzumacija alkohola i učestalost teškog pijenja povezana je sa povećanim rizikom nesreća uključujući one u saobraćaju, kriminalnim ponašanjem, porodičnim i seksualnim nasiljem i ozljeđivanjem kako sebe tako i drugih i sa povećanim rizikom samoubistava", kazao je Grbović.
On smatra da su porodice alkoholičara visokorizične za razvoj loših odnosa među bračnim partnerima, povećani su oblici verbalnog i fizičkog nasilja, izloženije su siromaštvu i socijalnoj isključenosti, djeca izloženija roditeljskom zanemarivanju, stvara se loš uzor ponašanja u porodici što ima generacijske posljedice.
Prema podacima koje je saopštio, procjenjuje se da troškovi uzrokovani alkoholizmom iznose između dva i pet odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka.
"Na nivou društva, alkoholizam obuhvata direktne i indirektne štete koje uključuju troškove medicinskog liječenja, gubitak produktivnosti zbog povećanog obolijevanja, oštećenje ili uništenje imovine i smanjenje prihoda zbog bolesti i/ili smrti. Jedan od najznačajnijih socijalnih uticaja konzumacije alkohola se ogleda u kriminalu i nasilju što produkuje značajne troškove sektorima sudstva i policije", naveo je Grbović.
Prema njegovim riječima, jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata značajnije ispitana, sprovođenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja.
"Rezultati ESPAD istraživanja među srednjoškolicima 2001. i 2008. kažu da je do 16. godine 74 odnosno 77 odsto mladih konzumiralo alkohol bar jednom u životu. Jedini podaci koji u Crnoj Gori postoje o konzumaciji alkohola kod odraslih potiču iz Ankete o mjerenju životnog standarda koja je sprovedena 2008. godine na populaciji stanovnika starosti preko 20 godina«, kazao je Grbović.
Prema rezultatima te ankete, jedan od četiri odrasla stanovnika (25,1 odsto) pio je alkohol povremeno ili svakodnevno u 2008. godini. Od tog broja, više od jedne desetine (2,9 osto) pilo je svakog dana.
"Ukupna konzumacija čistog etil alkohola po glavi stanovnika godišnje u Crnoj Gori iznosi oko 12,8l litara. Raznolikost problema vezanih uz uzimanje alkohola i neophodnih mjera za smanjenje štetnih posljedica ukazuje na potrebu sveobuhvatnih aktivnosti na raznim područjima", kazao je Grbović.
On je poručio da politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola mora prerasti sektor zdravstva i uključiti na odgovarajući način i ostale sektore - obrazovanje, pravosuđe, socijalnu zaštitu, poreznu politiku, trgovinu, poljoprivredu, potrošačku politiku i zapošljavanje, civilno društvo i privredne subjekte.
"Crna Gora i sitem zdravstva želi da se ovom problemu posveti odgovarajuća pažnja. Zaštitu zdravlja populacije prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i povezanih posljedica stavila je kao jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta", zaključio je Grbović.
Bonus video:
