Nedovoljan broj žena na mjestima odlučivanja, nasilje nad njima i ekonomska zavisnost upozoravaju da se još mora raditi na otklanjanjanju stereotipa i poboljšanju položaja žena, smatra načelnica odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović.
Ona je, povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, poručila da žene nikada ne smiju zaboraviti da imaju, kako je navela, ista ljudska prava kao i muškarci.
„To im niko ne može oduzeti, jer su one te koje doprinose porodičnoj, kulturnoj, ekonomskoj i svim drugim vrijednostima jednog društva“, rekla je Pejović agenciji MINA.
Ona je kazala da je u savremenom crnogorskom društvu ostvaren napredak u emancipaciji žena, dodajući da se mora uložiti napor kako bi se promovisala politika rodne ravnopravnosti.
„Još uvijek nedovoljan broj žena na mjestima odlučivanja, izražena ekonomska zavisnost, slučajevi nasilja nad ženama, upozoravaju nas na to da moramo još da radimo na otklanjanju stereotipa i poboljšanju položaja žena“, navela je Pejović.
Prema njenim riječima, žene aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika, nalaze se na mjestima odlučivanja i rukovođenja, a ima, kako je navela, i uspješnih preduzetnica.
Govoreći o ravnopravnosti žena u crnogorskom društvu, Pejović je navela obrazovanje kao veoma bitno i istakla ulogu medija u unapređenju ravnopravnosti.
„Neophodno je da kroz stalne aktivnosti, edukacije i inicijative ukazujemo na položaj žene, na probleme koji postoje i identifikujemo načine rješavanja tih problema“, saopštila je ona.
Pejović je podsjetila da rodna ravnopravnost predstavlja temeljni princip demokratske Crne Gore i dodala da Vlada kroz zakonodavne i institucionalne mehanizme, primjenom načela jednakih šansi i jednakih mogućnosti kontinuirano unapredjuje položaj žena u svim segmentima društva i uvodi orodnjavanje na svim nivoima.
„Ministarsvo za ljudska i manjinska prava, Kancelarija UNDP-ja i Investiciono-razvojni fond potpisali su u februaru memorandum o saradnji u smislu stvaranja povoljnih uslova za razvoj ženskog preduzetništva, posebno u manje razvijenim opštinama u Crnoj Gori“, kazala je Pejović.
Ona je podsjetila da su, i pored preduzetih mjera ka postizanju ravnopravnosti žena u Crnoj Gori, one predstavljene sa svega 17 odsto poslanica u Skupštini.
„Samo je jedna žena gradonačelnica, a tri su ministarke. Iako čine polovinu radne snage u privredi, žene učestvuju sa samo 9,6 odsto u preduzetništvu što je za 100 odsto niže od članica Evropske unije sa najnižom stopom ženskog preduzetništva“, rekla je Pejović.
Ona je kazala da je činjenica da žene čine 51 odsto stanovništva u Crnoj Gori i, kako je navela, predstavljaju više od polovine ljudskog kapitala države, što znači da kao društvo ne smijemo zanemariti taj resurs.
Pejović je saopštila da je stopa nezaposlenosti veća kod žena, iako u najvećem broju rade na poljoprivrednim gazdinstvima muškarci su najčešće vlasnici istih.
Resorno Ministarstvo je, kako je rekla, zbog usklađivanja sa antidiskriminacionim zakonodavstvom i zahtjeva Evropske komisije, iniciralo izmjene i dopune Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kojim su predviđene mjere za eliminisanje svih oblika diskriminacije po osnovu pola i stvaranje jednakih mogućnosti za učešće žena i muškaraca, kao i osoba drugačijih rodnih identiteta u svim oblastima društvenog života.
Bonus video:
