Opština Pljevlja počela je popis nelegalno sagrađenih objekata na području Pljevalja, a planirano je da se ovaj posao završi do kraja godine, nakon čega će se znati tačan broj nelegalno izgrađenih kuća i drugih građevina.
U Sekretarijatu za uređenje prostora procjenjuju da bespravno sagrađenih građevina ima između 1.500 i dvije hiljade. Od tog broja najveći broj odnosi se na individualne stambene objekte.
Prije nekoliko godina lokalna vlast je bila formirala dvije komisije koje je trebalo da popišu nelegalne građevine, ali jedna od njih nikada do kraja taj posao nije završila.
Najviše nelegalnih građevina ima u naseljima Balibegovo brdo, Ševari, Guke ...
Osim nelegalno podignutih objekata, na dosta građevina koje posjeduju dozvolu investitori su prekoračili dozvoljenu gradnju.
Prema riječima v.d. sekretara Sekretarijata za uređenje prostora Mire Čolović višedecenijska divlja gradnja ostavila velike posljedice na urbanističku sliku grada.
“Maksimalno se trudimo da kroz planove uklopimo što više kuća , ali nažalost, oni koju su podignuti tamo gdje su planirani infrastrukturni objekti, ne mogu se zadržati i oni su za rušenje”, ističe Čolovićeva.
Ona je kazala da su čitava naselja podiguta nelegalno i da je posebno ta pojava bila izražena početkom devedesetih prošlog vijeka.
Jedno od takvih naselja je Balibegovo brdo, za koji još ne postoji DUP. Za naselja Barake I, Dolovi III i Dolovi IV u međuvremenu su DUP-ovi napravljeni.
Do kraja godine i početkom sljedeće DUP-ovima će biti pokriveno preko 90 odsto urbanog dijela Opštine. Problem su i privremeni objekti, kojih ima oko 180.
Ljudi nemaju para da plate legalizaciju kuća
Jedan od razloga slabog odziva građana za legalizaciju su i cijene koje su za mnoge previsoke, s obzirom na to da je većina vlasnika nelegalnih građevina slabijeg materijalnog stanja.
Prema riječima jednog od vlasnka, koji nije želio da mu se ime pominje u novinama, ni rok ni cijene nijesu prihvatljive.
“Ja lično ne mogu da izdvojim toliko novca jer su mi mjesečna primanja samo 150 eura. Napravio sam kuću na neuslovnom mjestu gdje opština sigurno nikome ko ima novac ne bi mogla prodati plac i zbog toga bi trebalo da imaju razumijevanja za nas”, rekao je naš sagovornik.
Nevladina organizacija “Bonum” tražila je od lokalnih vlasti da smanji nadoknadu koju će građani plaćati za legalizaciju građevina koje su bespravno sagradili.
Grad je podijeljen u šest građevinskih zona, a najveći iznos platiće oni koji nelegalno sagrađenu nekretninu posjeduju u prvoj zoni, odnosno u užem centru grada.
Bonus video:
