Usluge Savjetovališta za osobe sa problemom kockanja, u protekloj godini koristilo je više ljudi nego 2013. godine, saopštila je koordinatorka te organizacije Tijana Ignjatov, i najavila nastavak preventivnih aktivnosti, prvenstveno namijenjenih omladini.
Ona je kazala da je više od stotinu nastavnika i stručnog osoblja po srednjim i osnovnim školama prisustvovalo radionicama za prevenciju problematičnog/patološkog kockanja kod učenika.
Ignjatov je navela da je kroz radionice, koje su držali obučeni mladi volonteri, u nekoliko škola održano vršnjačko savjetovanje na tu temu.
“Što se tiče osoba i porodica koje su kontaktirale psihoterapeute u Savjetovalištu radi stručne pomoći, odrađeno je nekoliko desetina konsultacija i dijagnostičkih pregleda nakon kojih je određeni broj osoba, koje su na problematičnom ili patološkom nivou kockanja, ušao u stručni tretman”, rekla je Ignjatov agenciji MINA.
"Jedan od važnih problema osoba koje su na tretmanu odvikavanja od kocke jeste učenje korišćenja novca na racionalan nacin i, uopšte, život u realnom kontekstu. Jer, svijet u kom su živjeli dok su kockali jeste, kako sami kažu, jedan potpuno nerealan svijet"
Ona je podsjetila da Savjetovalište dvije godine postoji u Podgorici, pojašnjavajući da je povećan broj onih koji dolaze po potrebnu pomoć.
“Ono što nas posebno raduje, jeste da osobe koje su prošle stručni tretman ili su pri kraju, upućuju druge ljude i svoje prijatelje koji se bore sa istim problemom da se obrate Savjetovalištu”, kazala je Ignjatov.
Na pitanje sa kojim problemima su se najčešće suočavali korisnici Savjetovališta u prošloj godini, Ignjatov je rekla da je jedan od najvećih zadataka osobe koja se nosi sa problematičnim/patološkim kockanjem uspješno održavanje apstinencije i reagovanje novim obrascem ponašanja naučenim na tretmanu pri suočavanju sa krizama.
"Dodatno, jedan od važnih problema osoba koje su na tretmanu odvikavanja od kocke jeste učenje korišćenja novca na racionalan nacin i, uopšte, život u realnom kontekstu. Jer, svijet u kom su živjeli dok su kockali jeste, kako sami kažu, jedan potpuno nerealan svijet", navela je Ignjatov.
Upitana koliko su se u prosjeku zadržavali korisnici u Savjetovalištu, Ignjatov je objasnila da psihoterapijski tretman traje između šest do 12 mjeseci.
"Mada se često korisnici zadrže duže jer nakon završenog tretmana vezano za odvikavanje od kockanja, žele da kroz psihološko savjetovanje rade i na nekim svojim drugim potrebama i problemima (na primer, anksioznost, asertivna komunikacija, učenje aktivnih mehanizama prevladavanja stresnih situacija)", navela je ona.
Na pitanje da li su u Savjetovalištu imali povratnike, Ignjatov je kazala da su kao i u svim obrascima, kada je zavisnost u pitanju, recidivi mogući.
"Neke osobe imaju recidiv tokom liječenja, ali je vrlo važno da se tada obrate terapeutima i da se uradi određena procedura. Mnogi klijenti prođu tretman bez recidiva i nastave sa uspješnom apstinencijom na taj način što nauče da prepoznaju krize i okidače i reaguju na način koji su naučili kroz terapiju", navela je ona.
Upitana planiraju li da u još nekim gradovima u Crnoj Gori otvore Savjetovalište, Ignjatov je kazala da je Savjetovalište koje postoji u sklopu ADP-Zida dio savjetovališta Entera iz Beograda.
"Ono je u Crnoj Gori jedino savjetovalište koje se ciljano i stručno bavi tretmanom problematičnog i patološkog kockanja. Ako uzmemo u obzir da je do prije dvije godine najbliža adresa da ljudi dobiju ovu vrstu pomoći bila Beograd – onda je savjetovalište u Podgorici dostupniji izbor svima koji žive u Crnoj Gori", rekla je ona.
Ignjatov je kazala da u Savjetovalištu vode računa da ljudi koji putuju iz drugih gradova do Podgorice dobiju termine koji im odgovaraju zbog dodatnog vremena i prevoza.
Komentarišući planove za ovu godinu godinu, Ignjatov je poručila da će u Savjeotvalištu nastaviti sa pružanjem stručnog tretmana osobama sa problemom kockanja i članovima njihovih porodica.
"Takođe, nastavljamo i sa preventivnim aktivnostima. Planiramo da kroz određene publikacije približimo ljudima šta preživljavaju osobe koje se suočavaju sa ovim problemom, kroz tekstove i ispovjesti koje su oni lično pisali", kazala je ona.
Ignjatov je rekla da bi, kroz par stručnih publikacija, nastojali da omoguće osobama koje rade sa mladima da se bliže upoznaju sa ovim problemom.
"Dalje, svakako bismo nastavili preventivni rad sa učenicima i generalno mladima, kao i informisanje javnosti o ozbiljnosti i posledicama problematičnog/patološkog kockanja kroz predavanja i medije", zaključila je Ignjatov.
Bonus video:
