Tender za uklanjanje 64.000 tona grita (mješavine pijeska i oštrih opiljaka metala koja se koristi za obradu metalne površine brodova i na taj način čiste od ostataka boje, rđe i naslaga), koji se nalazi u Brodogradilištu Bijela trebalo bi da bude raspisan za sedam nedjelja.
Time bi zvanično počela sanacija prve od četiri crne ekološke tačke, u okviru Vladinog projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, za koji je Crna Gora od Svjetske banke (SB) dobila kredit od 50 miliona eura.
Po istom principu, planirano je da se riješi problem jalovišta Rudnika “Šuplja stijena” u Gradcu i deponije šljake i pepela Maljevac u Pljevljima.
Rješavanje problema čvrstog otpada u KAP-u i gradnja postrojenja za tretman opasnog otpada sačekaće dodatne analize.
"Projekat u Bijeloj, koji će koštati 12,7 miliona eura, sada je prioritet, jer to neće biti lokacija koja će biti zatvorena saniranjem", kazala je "Vijestima" kontakt menadžerka SB za taj projekat Almina Bučan.
Ona je navela da je pripremna faza završena i da je na redu izrada detaljnog plana sanacije:
"Trenutno smo u procesu odabira konsultantske firme koja će da radi plan remedijacije i za najviše sedam nedjelja od potpisivanja ugovora sa prvorangiranom firmom koja će dostaviti plan, biće raspisan tender za izbor firme koja će izvesti sanaciju. Za izvoz tog grita predviđeno je oko sedam miliona. Oko 8.000 tona neopasnog grita nije obuhvaćeno ovim projektom, ali da bismo uopšte dobili kredit za realizaciju ovog projekta, uslov SB je bio da Brodogradilište nađe neku alternativu za njegovo odlaganje, tako da je Brodogradilište potpisalo ugovor sa deponijom Možura. To još nije počelo, jer oni moraju da urade dodatne analize kako bi se dokazalo da taj grit može tu da se odlaže".
Bučan je pojasnila da će opasni grit, najvjerovatnije, u cjelosti biti izvezen, a predviđeno je da Centar za toksikološka ispitivanja uradi analizu kontaminiranog zemljišta, koje zauzima 40 odsto lokacije.
Nakon izrade detaljnog plana, slijedi procjena uticaja na životnu sredinu, a nakon čišćenja i monitring kako bi se moglo planirati šta sa tom lokacijom. Bučan je najavila da bi u maju ili junu trebalo da krenu sa detaljnim planom remedijacije za Gradac, što znači da bi tender mogao biti raspisan u drugoj sedmici jula.
"Prema proceduri SB objava tendera traje šest nedjelja. Ako damo sve do sebe kao što smo uradili za Bijelu, to bi bio oktobar ili novembar. Za razliku od Bijele, ta lokacija biće zatvorena, jer se duži niz godina ne odlaže otpad i krenuće se odmah sa sanacijom. Sve to bi trebalo da košta oko šest miliona eura".
Sasvim je drugačija situacija sa deponijom šljake i pepela koje proizvodi Termoelektrana, za čiju je sanaciju planirano četiri miliona eura.
“Pošto je zahtjev SB da sve industrije koje su obuhvaćene ovim projektom moraju imati alternativno rješenje za odlaganje otpada, Maljevac će morati čeka da se usaglasi planska dokumentacija za novu deponiju. TE, odnosno EPCG, već je podnijela zahtjev i čekaju saglasnost za novu lokaciju u Šumanima”, kazala je Bučan.
Sanacija bazena crvenog mulja zavisiće od ponašanja investitora
Projekat uklanjanja čvrstog otpada iz KAP-a još nije izvjestan, jer je ugovorom predviđena i sanacija bazena crvenog mulja. Odabrana opcija je zatvaranje bazena crvenog mulja i tretiranje podzemnih voda nizvodno od lokacije KAP-a, što bi koštalo 3,3 miliona eura.
Problem je u tome što je Ukrajinac Roman Denkovič kupio dio KAP-a i bazen crvenog mulja i obećao da će u naredne četiri godine pokrenuti preradu aluminijuma, izgraditi novu fabriku za reciklažu otpada iz dva bazena crvenog mulja i proizvoditi tri vrste kvalitetnog građevinskog materijala.
"Ako se desi da se investitor ne bude pridržavao odredbi ugovora koje se odnose na sanaciju, ili ako to ne bude na zadovaljavajućem nivou, mi ćemo pare iskoristiti za sanaciju. Zato smo se opredijelili da se taj novac rezerviše i Crna Gora može da ga iskoristi ili vrati bez ikakve kamate, zavisno od ponašanje investitora", pojasnila je Bučan.
Još se ne zna lokacija postrojenja za tretman opasnog otpada
Bučan je kazala da još nije odlučeno gdje će biti izgrađeno postrojenje za odlaganje i tretman opasnog otpada.
Ona je pojasnila da se, u zavisnosti od stručnih analiza, ali i "raspoloženja javnosti", može i odustati od preporuke da se postrojenje gradi u sklopu KAP-a. To je već izazvalo negativne reakcije u javnosti.
"Radi se samo o preporuci SB, odnosno stranih konsultantskih firmi koje su radile analize. Njihova istraživanja su pokazala da su lokacije KAP-a i Željezare najpogodnije. Predstavnici SB nisu našli zajednički jezik sa vlasnicima zemljišta na kojem Željezara odlaže otpad, pa se od toga odustalo, i tada je predloženo Vladi da se postrojenje gradi na lokaciji KAP-a. Vlada je donijela zaključak da se moraju uraditi dodatne analize, na osnovu kojih će se opredijeliti da li će se tamo graditi ili neće”.
Bonus video:
