Odluka Vlade da započne dogovore sa ponuđačima za istraživanje nafte je nedopustiva u uslovima kada strateška procjena uticaja na životnu sredinu za istraživanje nafte i gasa u podmorju nije završena niti je prošla javnu raspravu, smatraju u NVO Green Home.
U saopštenju koje potpisuje Nataša Kovačević, programska direktorica za zaštitu životne sredine, navodi se “nikako ne može biti prihvatljivo da se Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja bi trebala da definiše obim i intezitet radova na istraživanju nafte i gasa donosi naknadno”.
“Ne može se procjena donositi nakon što je Vlada donijela odluku koliko područja će biti dato u koncesiju i kojim kompanijama. Time je unaprijed odlučena ključna dilema o tome koji dio Jadrana je eventualno prihvatljivo staviti na tender za takvo rizično istraživanje, koja udaljenost od obale i osjetljivih područja se mora ispoštovati, kakve razvojne alternative se nalaze ispred Crne Gore...”, kazala je Kovačević.
"Od građana Crne Gore se kriju sve bitne stavke ovog procesa, pri čemu su već izrađeni i u decembru 2014. godine usvojeni nacrti ugovora o koncesiji i pregovaračke platforme za vođenje pregovora a koje nisu predstavljeni crnogorskoj javnosti"
O tim pitanjima, prema njenim riječima, građani treba da se izjašnjavaju na javnoj raspravi ili još bolje na građanskom referendumu.
“Potpuno je neprihvatljiva procedura u kojoj je bez riječi ekologa i drugih ključnih stručnjaka, te bez javne rasprave proizvoljno izdijeljeno cijelo crnogorsko primorje na 26 blokova i proglašeno istraživačkim područjem za naftne kompanije, od čega je 13 blokova predmet trenutno otvorenog javnog tendera”, smatra ona.
Kovačević dodaje da se crnogorskoj javnosti nije pružio ni elementarni nivo informacija o posljedicama koje istraživanje i ekspolatacija nafte i gasa iz podmorja nosi sa sobom.
“Iživljavanje energetskog lobija nad građanima i privrednim granama od kojih Crna Gora zavisi, kao i prirodnim vrijednostima i resursima našeg podmorja postaje nedopustivo i visoko rizično za cijeli društveni sistem. Od građana Crne Gore se kriju sve bitne stavke ovog procesa, pri čemu su već izrađeni i u decembru 2014. godine usvojeni nacrti ugovora o koncesiji i pregovaračke platforme za vođenje pregovora a koje nisu predstavljeni crnogorskoj javnosti”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, posebno je pitanje vezano za to ko kontroliše ono što se ugovara uzimajući u obzir da u Crnoj Gori ne postoji Uprava za ugljovodonike, kao ni kadar koji je obučen i iskusan u organizovanju, kontroli i zaštiti od rizika curenja nafte i gasa u Crnoj Gori.
Istraživanja u Crnoj Gori su predviđena svega na 3 km od obale, što podrazumijeva da će naftne platforme biti vidljive s obale gotovo svih naših primorskih gradova. U Hrvatskoj je predviđena udaljenost od minimalnih 10 km od obale i 6 km od ostrva
“Navodi nadležnih da je riječ o kompanijama koje posluju na visoko standardizovanom nivou nemaju svoje utemeljenje, s obzirom na to da je većina od ponuđača na crnim listama raznih institucija i zemalja. Tako je kompanija prijavljena na tender "Marathon Oil" na listi sto najvećih korporativnih zagađivača u SAD, kojem je 2000. godine iz cjevovoda u Kentakiju iscurilo 1.900.000 litara nafte, kao i da je od septembra 2003. do januara 2010. prijavljeno 60 incidenata povezanih s curenjem nafte. Firme kćerke austrijskog OMV, bilježe takođe nekoliko izliva nafte, od kojih se izdvajaju dva incidenta u moru 80 km od obale Novog Zelanda iz 2010...
To što su s jedne strane zabilježeni brojni slučajevi izlijevanja nafte i drugih akcidentnih situacija povezanih sa njenom ekspolatacijom, dok s druge strane naša Vlada tvrdi da nema rizika u slučaju istraživanja i eksploatacije crnogorskog podmorja, dovoljno govori o neozbiljnosti da se na pravi način sagledaju svi rizici i opasnosti koji prate ovako zahtjevne projekte”, kazala je Kovačević, dodajući da su tvrdnje i obećanja da će te kompanije poštovati najveće standarde neozbiljni i nedovoljni da bi se osigurao jedan od crnogorskih najdragocjenijih resursa.
U Green Home navode da se potpuno proizvoljno i bez otvorenog javnog dijaloga ulazi u projekat uništavanja životne sredine, turizma i ribarstva kao najvažnijih privrednih grana u zemlji.
Kovačević je kazala da u, prema do sada ponuđenim dokumentima, istraživanja predviđena svega na 3 km od obale, što podrazumijeva da će naftne platforme biti vidljive s obale gotovo svih naših primorskih gradova.
“U Hrvatskoj je predviđena udaljenost od minimalnih 10 km od obale i 6 km od ostrva. Drugim riječima, ukoliko se blokovi za istraživanje nafte i gasa operacionalizuju, slogan „divlje ljepote“ i ekološke države kao ideje naših predaka, možemo u potpunosti zaboraviti. Najozbiljni udarac će već, kroz višegodišnja istraživanja nafte, biti zadat turizmu kao našoj najstabilnijoj privrednoj djelatnosti, koja u ovom momentu generiše, direktno i indirektno od 17 do 23% BDP-a, pri čemu je 90% dolazaka turista vezano za primorski region”, kazala je Kovačević.
Najveću štetu će, kako je kazala, pretrpjeti oko 15.000 zaposlenih u hotelijerskom, ugostiteljskom i turistički uvezanim sektorima. Kovačević smatra da se projekcije iz Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori 2016. za potrebnih 24.450 zaposlenih sigurno neće ostvariti.
“Smatramo da je od projekta istraživanja nafte i gasa iz podmorja Crne Gore ali i cijelog Jadrana potrebno u potpunosti odustati za šta se ovih dana sve snažnije zalaže stručna i laička javnost u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Italiji, te poziva na saradnju i podršku za ovakav stav sve zainteresovane strane”, kazala je Kovačević.
Bonus video:
