Crna Gora bi uskoro trebalo da bude bogatija za još jedan centar kulture - Dukley European Art Community, na čijem čelu će biti ruski umjetnički direktor Marat Guelman.
Odluku o osnivanju centra kulture u Crnoj Gori, Guelman je donio pošto je došao u sukob sa ruskim vlastima zbog umjetničke slobode.
„Shvatam da će, za one koji će nastaviti da brane svoje principe u Rusiji, stvari postati još teže pošto odem“, napisao je u eseju koji je početkom prošlog mjeseca osvanuo u časopisu „Novoje vremja“.
Guleman je 2013, kao direktor Muzeja savremene umjetnosti u Permu, izrazio podršku izložbi „Dobrodošli! Soči 2014“, koju su činila djela koja su, kako su neki smatrali, ismijavali zimske Olimpijske igre u Sočiju i Staljina. Istražitelji su tvrdili da su djela ekstremistička, a on je nedugo zatim smijenjen sa čela muzeja koji je sam osnovao 2009.
„Stao sam u odbranu izložbe koju oni (nadležni) žele da cenzurišu“. O smjeni ga je obavijestio ministar kulture Ivan Gladnjev.
„Gladnjev me nazvao i potvrdio činjenicu da sam smijenjen. Ministarstvo kulture je zamijenilo svoju ulogu sa onom Federalne službe bezbjednosti (nekadašnji KGB),“ napisao je na Tviteru.
Kasnije je kazao da se nadao „da je cenzura nemoguća i nezakonita“.
Centar kulture, koji će biti u Budvi, biće dovršen kroz tri godine, kazao je Guelman za „Art newspaper“. List je Budvu opisao kao ljetovalište popularno među imućnim Rusima i umjetnicima.
Osim kulturnog centra, Evropske umjetničke zajednice Duklja (Dukley European Art Community), ovaj umjetnički direktor će svake godine organizovati „međunarodni događaj povezan sa umjetnošću na otvorenom“.
Premda je projekat „po svoj prirodi evropski“, Guelman kaže da će ova inicijativa imati „snažan ruski akcenat“, „kao što je u jednom trenutku u Parizu (Sergej) Dijagilijev stvorio 'Saisons Russes'.“ Ovaj osnivač baletske trupe Ruski balet (Balets Ruses) spojio je neke od najvećih talenata ruske i evropske avangarde.
Na kraju ističe da nije jedini umjetnik koji je napustio Rusiju i smatra da će trenutna situacija - gušenje slobode izražavanja, ukrajinski konflikt i ekonomska kriza uticati da što više umjetnika „potraži platformu izvan Putinove jurisdikcije, po svemu sudeći u Berlinu i Crnoj Gori“.
Galerija
Bonus video:
