Zahvaljujući naporima Eko-centra “Delfin” i finansijskoj podršci Delegacije EU, Crna Gora će ove godine dobiti prvu kompostanu u kojoj će biti prerađivan zeleni otpad sakupljen sa teritorija opština Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi.
Kompost predstavlja organsku materiju razgrađenu aerobnim putem. Koristi se u poljoprivredi kao poboljšivač zemljišta i đubrivo. Osim ostataka trave i drveta, on se može napraviti i od ostataka voća i povrća, slame, kartonskih kutija i ljuski od jaja, taloga od kafe, posječenog cvijeća...
O tom najstarijem i najprirodnijem načinu dobijanja đubriva, u Crnoj Gori se još malo zna, iako on čini najveći dio ukupnog otpada, ne zahtijeva prevelika sredstva, posebno u domaćinstvima, i može predstavljati i dodatni prihod.
Prema riječima izvršne direktorice „Delfina“ Ljilje Radunović, građani, kada očiste vrtove ili završe rezidbu, travu i grane bacaju u kontejner sa ostalim otpadom, a često se događa da ga zapale.
“Nerijetko, zeleni otpad završi u kanalizaciji, zbog čega već sa prvom kišom dolazi do poplava, posebno u urbanim sredinama. Sa druge strane, komunalna preduzeća sakupljaju biorazgradivi otpad i odlažu ga na deponiju. Procijenjeno je da će se preradom zelenog i drugog biorazgradivog otpada u te četiri opštine dobiti oko 4.165 tona komposta, koji će biti korišćen za kondicioniranje zemljišta ili kao đubrivo. Komunalna preduzeća imaće priliku da dodatno zarade jer će prodavati višak komposta, čija se cijena kreće oko 120 eura po toni”, kazala je Radunovićeva.
Naglasila je da je riječ o prvom projektu koji se stoprocentno odnosi na reciklažu jedne vrste otpada u Crnoj Gori: “Kompostana će biti smještena u Kavču, na imanju Javnog komunalnog preduzeća „Kotor“. Komunalna preduzeća uključena u projekat dobiće, osim opreme za taj posao - izradnje platforme na 600 kvadratnih metara, nabavke drobilice i prevrtače, 24 kontejnera za zeleni otpad zapremine 7.000 litara, 150 metalnih kontejnera zapremine 1.100 i tri pres-kontejnera zapremine 10.000 litara. Projekat je vrijedan 443.427 eura”.
Istakla je da reciklaža zelenog otpada ima ekonomske i ekološke prednosti. “Čak 80 procenata smeća možemo iskoristiti pravilnim razvrstavanjem i reciklažom, a veliki dio kućnoga otpada je biorazgradiv i ima široku primjenu i iskoristivost. Deponije prouzrukuju štetu za okruženje, jer „zakopani" otpad, bez prisustva vazduha, proizvodi metan, gas staklene bašte, koji negativno utiče na klimatske promjene. Sa druge strane, kompostom vraćamo hranljive sastojke zemljištu iz kojeg su potekle, gdje će se postepeno pretvoriti u humus”, rekla je Radunovićeva.
Prema njenim riječima, dobijena je dozvola za izgradnju kompostane, urađen pregled stanja u upravljanju otpadom u opštinama koje su uključene u projekat i u skladu sa procedurama EU, pripremljena su i objavljena dva tendera za građevinske radove i nabavku opreme.
Dodatna zarada uz malo truda
Radunovićeva je ocijenila da je prosto nevjerovatno da taj projekat do sada nije pokrenula nijedna privatna firma, posebno veliki rasadnici i distributeri sadnog materijal, koji tako mogu obezbijediti značajne količine komposta za svoje potrebe, višak prodavati, ali i obezbijediti zapošljavanje dvije do tri osobe.
“Potrebno je da odvoje površinu u okviru svog prostora kojim raspolažu, najbolje travnatu, zaštićenu od direktnog uticaja vremenskih prilika, drobilicu i prevrtač kapaciteta u odnosu na količine zelenog otpada kojim raspolažu. Metodologija proizvodnje komposta u takvim uslovima zahtijeva poznavanje tehnologije, strucnost i posvecenost. Kvalitet i vrijeme proizvodnje komposta zavisi od vrste i količine zelenog otpada, usitnjavanja kompostnog materijala, kao i od uslova pod kojim se proces kompostiranja sprovodio.
Najvažnije je obezbijediti redovnu kontrolu optimalne vlažnosti i ventilaciju. Nažalost, u Crnoj Gori na tržištu nema ponude opreme za kompostanu, ali je moguće obezbijediti iz uvoza preko nekog od mnogih ovlaštenih preduzeća”, kazala je Radunović.
U aprilu prvi kompost iz škola
S obzirom na to da se kompostiranje u Crnoj Gori prvi put sprovodi na organizovan način, u Eko-centru „Delfin“ procijenili su da ideju treba približiti građanima i kroz projekat „Održivo upravljanje zelenim otpadom kompostiranje", koji je podržala Misija OEBS-a, pripremili su informativno-edukativnu kampanju za Kotor, Tivat, Herceg Novi, Budvu, Bar i Ulcinj.
“Od aprila do decembra ove godine organizovali smo panel diskusije sa oko 250 učesnika, a u 13 osnovnih škola održane su radionice sa praktičnom obukom, koje je pohađalo oko 9.000 učenika i nastavnika. Takođe, obuku je prošlo i 17 predstavnika komunalnih preduzeća. To znači da ćemo pratiti kako se odvija proces kompostiranja i da ćemo na Sajmu ekologije u Budvi u aprilu predstaviti kompost proizveden u školama”, najavila je Radunović.
Bonus video:
