Bezbjednost hrane važna je koliko i njena energetska i hranljiva vrijednost, poručila je specijalista higijene u barskom Domu zdravlja, Snežana Barjaktarović Labović, dodajući da su te komponente od fundamentalnog značaja za zdravlje.
Svjetski dan zdravlja 7. april ove godine obilježiće se u znaku bezbjednosti hrane.
"Bezbjednost, kvalitet i hranljiva vrijednost hrane je od fundamentalnog značaja za zdravlje. Zdravstveno bezbjednom hranom se smatra ona koja ne sadrži kontaminente (fizičke, hemijske, mikrobiološke) u količinama većim od propisanih, odnosno nakon konzumiranja neće dovesti do poremećaja zdravlja", pojasnila je Barjaktarović Labović u intervjuu agenciji MINA.
Prema njenim riječima, bezbijednost hrane i način ishrane su glavni problem specijalistima higijene, odnosno zdravstvene ekologije u svijetu.
"Hrana za ishranu ljudi mora biti nutritivno vrijedna i zdravstveno ispravna. Međutim, bez obzira na nutritivnu vrednost, ukoliko se hranom ne rukuje na higijenski način, ona postaje rizik za zdravlje. Zato je važno razumjeti principe pravilne ishrane i bezbjednosti hrane", poručila je Barjaktarović Labović.
Ona je upozorila da se kontaminirana hrana povezuje sa više od 200 oboljenja, od dijareje do malignih bolesti.
"Dodatni problem predstavljaju nove prijetnje po bezbijednost hrane koje se svakodnevno pojavljuju: promjene u načinu proizvodnje, distribuciji, potrošnji, klimatske promjene, novonastali patogeni, antimikrobna rezistencija", smatra Barjaktarović Labović.
Upitana koliko je Crna Gora spremna za poglavlje 12- Bezbjednost hrane, ona je odgovorila da se u poslednje vrijeme intenzivno radi na tome, ali da se treba više usmeriti ka samim subjektima koji posluju s hranom, nego ka dokumentaciji koja može da bude savršena, ali da ne prati stvarno stanje.
"Zakon o bezbjednosti hrane koji je usklađen sa direktivama Evropske unije, definiše da su svi subjekti u poslovanju s hranom dužni da uspostave, održavaju i kontinuirano primjenjuju postupke koji se zasnivaju na HACCP principima", poručila je Barjaktarović Labović.
HACCP sistem je, pojasnila je ona, naučno zasnovan i sistematičan metod, usmeren na identifikaciju specifičnih mjera kako bi se obezbijedila zdravstveno ispravna hrana.
"Sistem predstavlja analizu opasnosti i identifikaciju kritičnih kontrolnih tačaka tokom nabavke sirovina, proizvodnje, pripreme, skladištenja i transporta hrane. To je preventivan i sistematičan sistem praćenja i kontrole svih činilaca koji mogu uticati na zdravstvenu bezbjednost hrane", navela je Barjaktarović Labović.
Sve su to, dodala je ona, razlozi zbog kojih je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) usvojila HACCP kao najefikasnije sredstvo za kontrolu bolesti izazvanih hranom.
Prema njenim riječima, nadzor nad implementacijom HACCP sistema je u poslednje vrijeme intenzivniji, pa je sve veći broj onih koji imaju HACCP studije izrađene za svoje objekte.
"Istina je da su HACCP studije različitog kvaliteta i da često dokumenta u studiji ne odgovaraju stanju u objektu. To je problem na kojem se mora raditi. Subjektima koji posluju sa hranom treba objasniti suštinu primjene HACCP-a, a ne samo posjedovanja dokumentacije", ocijenila je Barjaktarović Labović.
Ona je poručila da svi koji rade sa hranom, bez obzira da li je u pitanju proizvodnja, prerada, transport hrane moraju biti adekvatno obučeni i upoznati sa posledicama nepravilnog rukovanja hranom.
Prema njenim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je publikaciju Zdrav izbor – zdrav život, o najznačajnijim javno-zdravstvenim problemima, a to su bezbjednost hrane, pravilna ishrana i fizička aktivnost.
Kako je pojasnila, publikacija je nastala kao posledica aktivnog rada i praćenja izvještaja koji pristižu ekspertima SZO.
"To je izvanredna praksa i mogli bismo je preuzeti i pozabaviti se sopstvenim izvještajima, i u odnosu na njih preduzimati korektivne mjere. Pretpostavljam da bi, u tom slučaju, zdravlje Crnogoraca bilo mnogo bolj"«, ocijenila je Barjaktarović Labović.
Ukazujući na preporuke SZO, kada je riječ o bezbjednosti hrane, ona je savjetovala da je neophodno hranom rukovati higijenski, a prije svega voditi računa o higijeni ruku, »koje uvijek predstavljaju kritičnu tačku«.
"Ruke, tačnije prljave ruke imaju ključnu ulogu u prenošenju uzročnika bolesti koje se prenose hranom. Pranje ruku je najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera kada je riječ o tim bolestima", rekla je Barjaktarović Labović.
Ispitivanjem higijene ruku, kazala je ona, i dalje se kod nas, kao i u svijetu, nalazi visok procenat neispravnih briseva među zaposlenima u radu sa hranom.
"Zato se može zaključiti da je edukacija o značaju higijene ruku i higijenskog rukovanja hranom elementarna ako želimo bezbijednu hranu. U sezoni gripa i ostalih respiratornih infekcija pranje ruku je, takođe, idealna preventivna mjera", rekla je Barjaktarović Labović.
Prema njenim riječima, drugi "ključ" o bezbjednosti hrane je odvojeno pripremanje i čuvanje sirove od hrane koja je termički obrađena. "U suprotnom se dešava ukrštena kontaminacija, koja je, uz nehigijenu ruku, najčešći uzrok bolesti koje se prenose hranom".
Ona je upozorila da pravilno treba obraditi hranu, odnosno postići zadatu temperaturu da bi bila pravilno termički obrađena. »To je ona hrana koja se da bi se konzumirala mora biti termički obrađena. Minimalna temperatura kojoj treba izložiti takve namirnice je 74 stepena«.
"Osim temperature termičke obrade, temperatura je važan faktor u vezi čuvanje hrane.Nju treba čuvati na propisanoj temperaturi a to obavezno treba da bude istaknuto na deklaraciji", savjetuje Barjaktarović Labović.
Ona je kazala da je uslov da hrana bude zdravstveno bezbjedna i da se u pripremi koristi higijenski ispravna voda.
"Osim što je važno da hrana koju konzumiramo bude zdravstveno bezbjedna, treba voditi računa i o tome da količina, odnosno da njena energetska vrijednost bude prilagođena svakome. Ne treba pretjerivati u količinama", poručila je ona.
Kako je kazala, neophodno je praviti pametne izbore i da se masna mesa zamijene ribom, kolači voćem, a sokovi vodom.
"Hranu hoja je pržena i pohovana trebalo bi izbjegavati, a zamijeniti je onom koja je kuvana i pečena i to sa minimalnim dodavanjem masnoće. Masnoća koja se dodaje tokom pripreme hrane treba da bude tečna, odnosno ulje, a najbolje je maslinovo", kazala je Barjaktarević Labović.
Ona je podsjetila da je doručak najvažniji obrok tokom dana i da se ne smije preskakati. "U odnosu na doručak ostale obroke tokom dana raspoređivati na tri sata, a koliko će ih biti zavisi od dužine radnog dana i obaveza", rekla je Barjaktarović Labović.
Bonus video:
