Osnovna državna tužiteljka u Podgorici Ljiljana Klikovac rekla je da crnogorski tužioci u instituciji na čijem je čelu, nemaju osnovne uslove za rad, nemaju dovoljan broj kancelarija, a još nije uvedena ni elektronska obrada podataka u tužilaštvu.
Ona je u intervjuu za “Vijesti” najavila i mogućnost izmjene Zakonika o krivičnom postupku u ovoj godini i to na proširenju osnova za određivanje pritvora u skraćenom postupku, koji se vodi za krivična djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora do pet godina.
Klikovac je istakla i da najveće crnogorsko Osnovno tužilaštvo nije pod političkim, niti interesnim uticajima, te poručila nezadovoljnim strankama i zainteresovanoj javnosti da kompletne informacije o konačnim odlukama tužilaca potraže direktno u tužilaštvu.
- Koliko je optužnih akata ODT proslijedilo sudu u 2014, koliko ih je sud prihvatio, a koliko odbio? Koliko ih je u fazi izviđaja?
Precizne podatke za 2014. o broju optužnih akata i njihovoj prolaznosti kod suda ne mogu vam sad saopštiti, zato što se u tužilaštvu ne radi elektronska obrada podataka. To je veliki problem, ali su u toku pripreme za uvođenje elektronskog sistema. Sada precizno mogu reći da je u 2014. formirano ukupno 3.903 krivična predmeta. U 2013. po podnijetim optužnim aktima ovog tužilaštva, donijeto je 88 odsto osuđujućih presuda, što je pokazatelj dobre prolaznosti kod suda.
- Da li imate dovoljan broj zamjenika i kakvi su uslovi u kojima radite?
U ovom tužilaštvu sistematizovano je 20 mjesta za zamjenike državnog tužioca, od čega su tri upražnjena, ali je u toku javni oglas, pa očekujem da uskoro ovo tužilaštvo funkcioniše s predviđenim brojem zamjenika. Uslovi rada su veoma loši. Ažurno i kvalitetno vođenje istrage podrazumijeva da tužilac prije svega ima kancelariju. Zbog nedostatka prostora, u kancelarijama je smješteno po više tužilaca i savjetnika, što znatno otežava posao, naročito u fazi izviđaja i istrage. Projekat za nadogradnju sprata na zgradi, predviđen za potrebe tužilaštva, urađen je 2013. godine.
- Javnost je više puta bila uznemirena neodređivanjem pritvora višestrukim povratnicima u izvršenju krivičnih djela. Da li smatrate da je potrebna izmjena Zakona o krivičnom postupku u tom dijelu?
Razlog za neodređivanje pritvora u skraćenom postupku, u određenim slučajevima za koje je javnost bila zainteresovana, su ograničenja u sada važećem Zakoniku. U skraćenom postupku, koji se vodi za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora do pet godina (a tu spadaju krivična djela protiv javnog reda i mira, protiv braka i porodice, određena krivična djela protiv života i tijela...), osnovi za određivanje pritvora su stroži i ima ih ukupno dva. U tužilaštvu smo smatrali da, i u skraćenom postupku, treba proširiti osnove za određivanje pritvora, pa smo takvo rješenje i inicirali i očekujemo da će u tom pravcu, ove godine, doći do izmjena Zakonika o krivičnom postupku. Predložili smo da se uvede još jedan pritvorski osnov - uticaj na svjedoke i saučesnike, kao i da se poveća dužina pritvora u skraćenom postupku sa osam na 30 dana.
- U javnosti postoji percepcija da je Tužilaštvo pod političkim uticajem, te da razne interesne grupe vrše uticaj na rad tužilaštva. Da li je ta percepcija opravdana i kako je tumačite?
Želim da vas kao rukovodilac najvećeg Osnovnog tužilaštva u Crnoj Gori uvjerim u suprotno. Zadatak tužioca nije da zadovoljava bilo čije interese, već isključivo da donosi odluke u skladu sa zakonom. Nezadovoljna strana svoje nezadovoljstvo iskazuje tako što krivičnu stvar iznosi u medije, i javnost ima saznanje o tom događaju samo na osnovu subjektivnog doživljaja jedne strane. Osim toga, i određeni subjekti kad, iz njima znanih razloga, nijesu saglasni sa odlukom tužioca, vrlo tendenciozno, bez upoznavanja sa bitnim činjenicama iz kojih proizilazi odluka, kritikuju rad tužioca. Kako se tužilaštvo dosad preko medija nije oglašavalo povodom tih natpisa, to je javnost o određenom događaju stvarala sliku o određenom događaju samo na osnovu stava jedne strane.
- Kako ste zadovoljni saradnjom sa policijom i kako tumačite činjenicu da građani sve više podnose prijave tužilaštvu, za razliku od ranije prakse, kada su prijave podnosili policiji?
Da bi obje institucije efikasno radile, međusobna saradnja je jedan od najbitnijih faktora. Moje iskustvo je da je ta saradnja kontinuirana, svakodnevna i korektna, što ne znači da i dalje ne treba raditi na izgradnji i poboljšanju. Činjenica je da u prosjeku od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava u toku godine, polovinu prijava čine prijave građana, advokata i pravnih subjekata, što ukazuje da građani imaju povjerenja u tužilaštvo.
Bezbjednost svih tužilaca je ugrožena
Klikovac je na pitanje “Vijesti” da li se plaši za svoju bezbjednost, kazala kako je i te kako svjesna da je zbog prirode posla kojim se bavi, ugrožena ne samo njena, već i bezbjednost njene porodice. Ona je, međutim, dodala i kako je sigurna da država ima mehanizme da ih zaštiti.
"Kao što je zadatak policije i tuži la štva da osiguraju bezbjednost svih građana, na način što će počinioci krivičnih djela biti brzo otkriveni, krivično gonjeni i osuđeni, isto tako smatram važnim da se napadi na s lu žbenike policije, tužioce i sudije moraju otkriti i procesuirati”, rekla je Klikovac.
Smatra da se jedino na taj način kriminalcima šalje jasna poruka da država ima snagu da se sa njima obračuna.
"Posao tužioca sa sobom nosi određeni bezbjednosni rizik i svaki tužilac je toga svjestan. Ukoliko tužilac nema snage i srca da živi i radi sa tim saznanjem, onda se ne m ože baviti ovim poslom”, istakla je Klikovac.
Na slučajevima serije paljenja automobila "Vijesti" se i dalje radi
Na pitanje "Vijesti" zbog čega nijedan slučaj paljenja vozila "Vijesti" do sada nije istražen i uhapšeni počinioci i nalogodavci tih krivičnih djela, te kolika je odgovornost Tužilaštva zbog toga, Klikovac ističe da su u prethodne tri godine formirana četiri predmeta povodom paljenja vozila...
"Bez namjere da negiram ili potenciram bilo čiju odgovornost, ukazujem da tužilac, rukovodi izviđajem, a što znači da na osnovu dobijenih podataka i informacija od policije, daje obavezujuće naloge policiji. Krivični postupak se može pokrenuti samo protiv poznatog izvršioca, a otkrivanje izvršioca krivičnog djela je u nadležnosti policije. Nadalje, morate znati da su ovo vrlo specifična krivična djela, izvršena na način da su već u momentu izvršenja brojni tragovi i dokazi, koji bi inače doveli do izvršioca, uništeni”, kazala je za “Vijesti” osnovna državna tužiteljka u Podgorici.
Bonus video:
