Analiza Asocijacije saradnika i studenata postdiplomskih i doktorskih studija pokazala je da je na Univerzitetu Crne Gore polovina zaposlenih, odnosno 626 honorarno angažovanih predavača, za čije se nadoknade izdvaja ogroman novac, dok je u prethodnom periodu otpušteno 60 saradnika u nastavi sa zvanjima doktor ili magistar nauka.
Na UCG ima 1.462 zaposlena, od čega njih 736 prima plate dok su ostali honorarci.
Predsjednik Asocijacije Predrag Raković kazao je “Vijestima” da se “ne smije zaboraviti da honorarni angažman podrazumijeva plaćanje prevoza, dnevnice, smještaj i nadoknade za angažovanje u nastavi, što su ogromni troškovi za UCG”.
“Naše otpuštene kolege kvalifikovane su da svoj profesionalni angažman nastave na UCG-u kao akademsko osoblje u zvanju, odnosno kao profesori, ali i pored velikog broja honorarno angažovanih ta mogućnost nije se ni razmatrala. Uz to, na UCG ukupno su angažovane 64 osobe sa doktoratom, a njima se isplaćuje samo plata od 470 eura ili nadoknada za honorarni angažman od 150 do 250 eura”, rekao je Raković.
Tvrdi kako se posljednjih mjeseci vrši pritisak na dekane da ponište već sklopljene ugovore sa saradnicima na iznose plate od oko 500 eura, te da potpišu nove na iznos od 220 eura, kako bi se moglo početi sa isplatom nadoknada za rad.
“A kao zaključak, umjesto da se novi Zakon o visokom obrazovanju dočeka kao nužno rješenje za situaciju koju je stvorila prethodna administracija insistirajući na Statutu, imamo situaciju da se na nekim fakultetima danas insistira na uskraćenju prava dobijenih propisom”, objašnjava Raković.
Drugo sporno pitanje je, kaže on, to što je iz Rektorata UCG na adrese fakultetskih jedinica došla “napomena” o obavezi pridržavanja odluke Vlade Crne Gore o broju studenata potrebnih za formiranje nastavnih grupa za predavanja, odnosno vježbe.
Ovakav dopis fakultetima, napominje Raković, stiže uprkos tvrdnjama rektorke Radmile Vojvodić da grupe ne smiju brojati više od 20 studenata.
“Riječ je o Uredbi o normativima i standardima za finansiranje javnih ustanova visokog obrazovanja i finansiranje studenata na ustanovama visokog obrazovanja. Taj dokument predviđa 120 studenata za predavanja, odnosno 60 studenata za vježbe na studijama iz društveno-humanističkih nauka, 120, odnosno 40 visokoškolaca na programima prirodnih i tehničkih nauka”, ističe Raković.
Ta uredba do sada, dodaje, nije striktno primjenjivana, tim prije što je “kontradiktorna sa dokumentima na osnovu kojih su fakulteti reakreditovani”.
“Ovakvi zahtjevi nijesu ni u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, koja propisuje rad u malim grupama, a znatno utiču na kvalitet nastave”, ističe Raković.
On je kao negativan primjer naveo mogućnost velikih grupa na predmetima kao što su čas klavira (obrazovanje učitelja), učenje stranog jezika ili čas skijanja.
“Problem kod primjene Uredbe kod držanja nastave je najočitiji na Medicinskom fakultetu i na ostalim fakultetima na kojima je izražen pojedinačni rad na vježbama, što je navedeno u usvojenim ECTS katalozima za pojedine predmete. Prostom računicom se dobija, da za grupu od 40 ili 60 studenata, saradnik po času može posvetiti pojedinom visokoškolcu nešto duže od jednog minuta, što je neprihvatljivo za planirani obim rada prema važećim ECTS katalozima na većini fakulteta. Mišljenja smo da će striktna primjena ove uredbe dovesti do velikih problema u organizaciji nastave i stvoriti poteškoće i nastavnom osoblju i studentima, a tek da se ne pominje kvalitet nastave”, zaključio je on.
Za platu od 220 eura i do 7 predmeta
Raković opominje i da se predviđene, velike grupe studenata negativno odražavaju na norme saradnika u nastavi.
“Saradnici moraju da drže u toku školske godine u prosjeku oko pet nastavnih predmeta kako bi ispunili normu od 12 časova u toku školske godine. Kada se tome doda i odluka Rektorata UCG da je dozvoljeno saradnicima normu povećati i do 50 odsto, broj nastavnih predmeta ide i preko sedam”, tvrdi Raković.
Bonus video:
