Onim što je za kratko vrijeme postigla vlada, doduše u 'ladovini, crmničkog sela Zabes, nedaleko od Virpazara, može se pohvaliti malo koja svjetska - potpuno je očistila mjesto, učinivši ga zaista ekološkim kutkom države sa istim prefiksom i odlučno krenula u razvoj turizma, gradnju filmskog grada, dekriminalizaciju macine trave, osamostalila selo od susjednih, vječito takmičarski nastrojenih Boljevića i još mnogo toga. Kad sve planirano završe, kreću na Vir, čijoj vlasti daju vremena do proljeća da učini nešto konkretno. Zasjedaju na guvnu u Zabesu, a na sjednice ih saziva zvono sa crkve Svetog Nikole koju su sami obnovili.
„Ministarstvo finansija nemamo, ovo je samofinansirajuća vlada. Opozicija, a nije da je nema, ka’ i ove na državnom nivou, ako ima para, uvijek može da dođe na vlast“, kaže zabeški ministar turizma Nenad Sava Milov, poznati virski ugostitelj Nenad Petranović.
“Premijer je Vesko Vlada Nikova , 'bratska uzdanica, šta god da selu treba, tu je. Malo sam reka'”, kaže Petranović.
Zabes, za razliku od države Crne Gore, ima ministra kulture, pjesnika i autora dvije knjige, Sveta Veka Đurova, koji „priznaje samo one gospodare što mostove od srca do srca prave i zavidi Diogenu za njegovu vjeru svetu, da se čitav svijet može ogledati u buretu“. “I jedva čekamo da umre, pa da se zorimo s njim”, šali se Petranović.
„Banjo Marka Đurov, ministar energetike, ne dozvoljava da je Zabes ikad u neviđelici“, objašnjava Petranović, daleko poznatiji kao Neno Badanj, a „ministar ekologije, Ivica Branka Đurova najviše je zaslužan za besprekorno čisto selo“, što je i bila prva akcija zabeške vlade u sjenci, odnosno 'ladovini. Zadatak ministra inostranih poslova, Rajka Špira Milova je tu, prema Nenovim riječima, da „nas miri ako se sa kim svadimo, u crnogorskom maniru, najčešće sa Boljevićima ili Viranima“. Zato je tu ministar sporta, Željko Nova Milova, da sastavi ekipu da u fudbalu porazi Boljeviće i Vir.
Ministarstvo pravde ne postoji, jer kad je, zaboga, bilo pravde na svijetu. Ni ministra policije nema, o bezbijednosti brine Zoran Veša Đurova. Nekad je pratio premijera Crne Gore, a sad, sa iskustvom, pazi na Zabes. O ministarstvu odbrane i ne razmišljaju, jer ko smije napasti Zabes. Ali razmatraju da imenuju ministra samoodbrane jer im niko ništa, osim njih samih, ne može. Po ovom uzoru, savjetuju Zabešani, trebalo bi da djeluje i aktuelna crnogorska Vlada.
Ponos vlade je ministar poljoprivrede, Miško Blaža Milova, koji drži stoku, lovi ribu, proizvodi najbolji crmnički luk, gaji lozu i pravi najbolje crmničko vino. Resor zdravlja povjeren je ženi, ministarka je Mira Miška Blažova, jer ima svaki čaj što zabeška brda i doline rađaju.
Ako već nema pojedine ministre, Zabes zato ima dvojicu predsjednika - da se ne bi gurali: Pavla Nika Andrijina i Milovana Branka Ivova.
„Jedan vlada prije, a drugi poslije podne, tako stalno rotiraju. Nismo mogli da odlučimo hoćemo li predsjednika iz bratstva Petranovića ili Đurišića, pa zato imamo dvojicu“, objašnjava Neno Badanj ovo kadrovsko rješenje.
Zabešani nemaju kad i nemaju potrebe da 'itaju za Evropskom unijom jer je Evropa došla kod njih. Poslije Eme i Bena iz Velike Britanije, koji su već nekoliko godina sa svojom djecom stanovnici ovog po mnogo čemu jedinstvenog crnogorskog sela, zvanje Zabešana i prvu godišnjicu boravka proslavili su posljednjih dana decembra i dvoje mladih Francuza, Gijom (25) i Leticija (29) iz Liona.
„Prida’ nam se Luka“, kaže Neno, objašnjavajući da su Gijom i Leticija prije dvije sedmice dobili sina, Luku Zorana Boajea. Neno je prije godinu dana primio u svoju kuću u Zabesu mlade Francuze koji su osam mjeseci, preko Italije, Slovenije, Hrvatske i BiH na magarcima putovali do Crne Gore, u Virpazaru se zaustavili i - ostali. Pokušali su da, kao atrakciju za turiste, organizuju obilaske Crmnice na magarcima, ali su brzo morali da ih izmjeste na Zabes jer su životinje koje su vjekovima bile jedino prevozno sredstvo u tom kraju, kako Neno objašnjava, „neke Virane previše podsjećale na djetinjstvo“.
„Volimo da živimo ovdje - priroda, daleko od grada, ovo je lijepo mjesto da se podiže porodica“, priča Gijom, već po domaće nazvan Ogi, dok pokazuje iskrčene i očišćene starinske zgradice, podzidane kamenom, gdje će posaditi i potpuno ekološki uzgajati povrće za porodicu i za „papa Nena“. Već rašćišćava i mjesto gdje će držati kokoške i svinje, a u međuvremenu, između brojnih poslova kojima se svakodnevno bavi i pomaže komšijama, pravi neobično lijepe predmete od kože. Sav namještaj u njihovom skromnom stanu Gijom je sam napravio.
Ništa manje vješta u svim poslovima je i Leticija, koja, iako sada ima najveće i najdraže zaduženje, Luku Zorana, planira da nastavi rad u bašti i da pravi narukvice, ogrlice i druge suvenire u makrame tehnici koje prodaje na Viru. Nije očekivala da će se ovoliko zadržati u Crnoj Gori.
„Kada smo stigli, pitali smo papa Badanja da mu nešto pomognemo, počeli smo da radimo, svidjelo nam se i ostali smo. Sada je stigla i beba. Lijepo je biti ovdje, ljudi su fini, dobre su i velikodušne komšije“, kaže Leticija kojoj je u posjetu stigao otac, nakon Gijomovih roditelja koji su ih obišli u septembru. Vrijedna i simpatična Francuskinja nastaviće u Crmnici da se bavi još jednom svojom pasijom, proizvodnjom eteričnih ulja jer se nalazi u okruženju sa obiljem ljekovitih i aromatičnih trava, koje su već uredno sortirane u brojnim teglicama u njenoj kuhinji.
Turističko groblje i restoran “Parastos” Ministar turizma Neno Badanj kao jedno od važnih postignuća vlade ističe čišćenje čuvene Kule Đurišića u Zabesu, nedaleko od njegove kuće. Kulu Đurišića i bitku sa Turcima, „uz pomoć ponekih domaćih“ iz 1847. koja ju je učinila poznatom, Njegoš je opjevao u istoimenoj pjesmi.
„Evo, imamo istorijsko nasljeđe. A, pošto su nam njive neobrađene“, kaže Neno i pokazuje rukom na zalivađenu zemlju koja je nekad hranila Crmnicu, „razmišljamo, s obzirom na strukturu gostiju, o turističkom groblju i restoranu koji bi se zvao 'Parastos'. Radimo na tome, i uspijevamo, da što više turista dovedemo u ovaj kraj. Život je takav da će neki ovdje i skončati, pa pošto imamo zemlje, a i usluge su nam jeftnije nego u inostranstvu, sahranjivaćemo ih. Za ožalošćenu rodbinu napravićemo hotel, da imaju gdje da svrate poslije pomena, godišnjice, mada se oni neće mnogo ogrebs' za svojim pokojnicima...Sve je to u programu vlade“, kaže Neno Badanj koji ima i pomoćnika, ili, kako Crmničani kažu, po ministra turizma, Željka Miša Perova.
U planu slikarska kolonija i književni susreti Poznati boem i prijatelj mnogih umjetnika, Neno Badanj i zabeška vlada u planu imaju i osnivanje slikarske kolonije i književnih susreta.
„Svi oni bi, van sezone, kad je više vremena i manje gužve, bili moji gosti, imali bi besplatan boravak. Jedino što bi se od njih očekivalo je da u svom književnom ili slikarskom djelu 'pomenu' Vir, Skadarsko jezero, Zabes...“, obrazlaže svoju ideju Neno.
Bonus video:
