Više od četvrtine građana Crne Gore smatra da je korupcija prisutna u zdravstvu, na drugom mjestu je policija, dok svaki deseti građanin ocjenjuje da je ta pojava najzastupljenija u sudstvu, pokazalo je istraživanje o iskustvima i percepciji u vezi sa korupcijom. Istraživanje Upoznatost sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu i stavovi javnosti o pitanju korupcije sprovela je Agencija Damar, na uzorku od hiljadu ispitanika. Istraživanje je obavljeno u devet crnogorskih opština – Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Bijelom Polju, Beranam, Pljevljima, Ulcinju, Baru i Herceg Novom, od 10. do 17. decembra prošle godine. “Da je korupcija prisutna u zdravstvu smatra najveći broj ispitanika (26,1 odsto), na drugom mjestu se nalazi policija sa 13,4 odsto, dok je na trećem mjestu sudstvo sa 10,1 odsto”, navodi se u istraživanju. Prema mišljenju građana, korupcija je najmanje zastupljena u kulturi, politici, sportu i medijima. Kao osnovne uzroke za pojavu/prisutnost korupcije građani navode niska primanja službenika u državnim službama (23,9 odsto), nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije (23,5 odsto) i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije (19,1 odsto), “Najveći broj ispitanika (44,6 odsto) smatra da je nivo korupcije u Crnoj Gori isti kao i prethodne godine. Da se prisutnost korupcije povećala u crnogorskom društvu smatra 30,1 odsto ispitanika, dok 15,6 odsto građana smatra da je nivo korupcije manji u odnosu na prethodnu godinu. Svaki deseti ispitanik nije želio da odgovori na ovo pitanje”, pokazali su rezultatai istraživanja. Kada su u pitanju očekivanja građana radi poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom protiv korupcije u Crnoj Gori, oni najviše očekuju povećanje broja pravosnažnih presuda (33 odsto), veći broj prijavljenih slučajeva korupcije (19,9 odsto) i rad na povećanju svijesti javnosti o tom problemu (19,3 odsto). Skoro 70 odsto građana je odgovorilo da prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih ili organa lokalne samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za davanjem poklona ili novca od bilo kog službenika. “Svaki četvrti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je 4,6 odsto ispitanika kazalo da su često bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave. Najveći broj građana (73,1 odsto) je kazalo da nikada nije ponudilo neku vrstu poklona ili novca kako bi ostvarili svoja zakonska prava”, navodi se u istraživanju. Svaki četvrti ispitanik je odgovorio suprotno, dok 2,1 odsto anketiranih nije željelo da odgovori na to pitanje. Da su obje strane odgovorne za krivična djela primanja odnosno davanja mita smatra 60,3 odsto građana, dok je 33,9 odsto ispitanika mišljenja da je krivično odgovorna ona osoba koja traži mito. “Gotovo polovina anketiranih (49 odsto) nije upoznata sa načinom prijave korupcije. Skoro četvrtina ispitanika smatra da je UAI organ kojem se može prijaviti korupcija, dok svaki peti građanin misli da je to Uprava policije”, pokazalo je istraživanje. Najveći broj ispitanika (76,5 odsto) nije prijavio korupciju u posljednjih 12 mjeseci, jer za tim nije bilo potrebe. Ispitanici u 19,4 odsto slučajeva nijesu prijavili korupciju iako su bili svjedoci ovog krivičnog djela. Svega 1,7 odsto odgovorilo je da je prijavilo korupciju, dok 2,5 odsto nije željelo da odgovori na ovo pitanje. “U slučaju da se odluče da prijave korupciju građani bi se gotovo u jednakom broju obratili UAI (25,8 odsto), svaki peti bi se obratio medijima (20,3) a Upravi policije (19,5,6 odsto). Na trećem mjestu po povjerenju građana o ovom pitanju nalaze se mediji (20,2 odsto), dok je 5,2 odsto ispitanika kazalo da se nikada ne bi odlučilo da prijavi korupciju”, navodi se u rezultatima istraživanja. Građani bi, u najvećem broju slučajeva korupciju prijavili neposrednim kontaktom sa nadležnim institucijama (31,9 odsto), telefonom (31,8), a koristeći kutiju za žalbe 17 odsto. Skoro dvije trećine građana je informisano o problemu korupcije, pravnoj zaštiti, institucijama zaduženem za prevenciju i sankcionisanje korupcije, dok je trećina ispitanika neinformisana o toj oblasti. Više od 80 odsto građana je čulo za UAI, dok je 16,9 odsto ispitanika odgovorilo suprotno. “Od onih koji su čuli za UAI, njih 84,6 odsto je odgovorilo da zna čime se taj organ bavi, dok je 15,4 odsto odgovorilo negativno. Da je UAI državni organ odgovorilo je 76,9 odsto građana, 13,2 odsto smatra da je UAI nevladina organizacija, dok 5,8 odsto je mišljenja da je riječ o međunarodnoj organizaciji. Svega 4,1 odsto ispitanika nije dalo odgovor na to pitanje. Više od polovine anketiranih (57,9 odsto) je upoznato sa kampanjom UAI “Ni centa za mito". Da kampanje kao što je “Ni centa za mito” ohrabruju građane u suprotstavljanju korupciji smatra blizu dvije trećine ispitanika, dok više od trećina misli suprotno. Gotovo 60 odsto ispitanika ima povjerenje u rad UAI u borbi protiv korupcije, 35,4 nema povjerenja, dok 6,5 odsto ispitanika nije željelo da odgovori na to pitanje. U preporukama iz istraživanja navodi se da treba nastaviti sa povećanjem informisanosti građana o preventivnim aktivnostima UAI. “Informisanje građana treba realizovati što je moguće više putem TV-a, ali i bilborda koji su se pokazali kao dobri kanali informisanosti kada su u pitanju kampanje UAI”. “Potrebno je nastaviti sa podizanjem nivoa svijesti građana o značaju njihovog aktivnog učešća u prijavljivanju korupcije, podizanjem povjerenja u državne institucije i uvjeravanja građana da će njihova prijava, ukoliko oni žele, ostati anonimna”, navodi se u preporukama. Potrebno je, kako se navodi, povećati aktivnosti na edukaciji građana o mogućnostima prijavljivanja i procesuiranja korupcije, kao i o sadržajima krivičnih djela sa obilježjima korupcije. “Neophodno je bolje informisati građane o načinima na koje mogu prijaviti korupciju. Kampanju posebno usmjeriti na populaciju do 24 godine. Povećanje broja pravosnažnih presuda od nadležnih institucija, kao i podizanje nivoa svijesti o problemu korupcije od strane UAI treba da budu prioriteti. Na ovaj način će se povećati stepen povjerenja u državne institucije”, kaže se u preporukama.
Bonus video:
