Pravosnažna presuda u slučaju Morinj nije suštinski doprinijela suočavanju Crne Gore sa prošlošću, poručila je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ta organizacija pripremila je publikaciju u kojoj su obrađeni svi materijali prikupljeni tokom sudskog postupka za slučaj logora Morinj, koji je trajao šest godina i na kraju kog su četiri osobe osuđene, a dvije optužene.
"Mnogo i premnogo je vremena prošlo da bi ovaj slučaj dobio sudski epilog. Ovdje se postavlja i logično pitanje, da li je konkretno ovaj proces, pravosnažno presuđenje doprinijelo suštinskom suočavanju sa prošlošću Crnoj Gori? Mislim da nije", poručila je Uljarević na okruglom stolu o procesu suočavanja sa prošlošću.
Suočavanje sa prošlošću se u Crnoj Gori, kako je navela, uglavnom doživljava kao obaveza koju nameće međunarodna zajednica, „kao mogućnost pravljenja imidža posvećenosti izgradnji vladavine prava a ne kao iskrena potreba da to bude ulog u budućnost“.
"CGO objavljivanjem autentične dokumentacije iz sudskog postupka za slučaj Morinj želi da ubrza raskidanje sa negativnom praksom i izgradnju potrebnog institucionalnog okvira, i ohrabri konstruktivno suočavanje sa prošlošću", kazala je Uljarević.
Pravni savjetnik CGO, Boris Marić, ocijenio je da je suočavanje sa prošlošću neophodan i nezaobilazan uslov za izgradnju građanskog društva, poručujući da u toj organizaciji smatraju da pravosnažna presuda u slučaju Morinj ne znači da se Crna Gora suočila sa prošlošću.
Rodić: Problem je nedostatak dokaza
Branilac optuženih u slučaju Morinj, Goran Rodić poručio je da ratne zločine svakako treba kazniti.
Prema njegovim riječima, osnovni problem u ovom, ali i nekim drugim slučajevima, je to što ne postoji dovoljno dokaza, ili ih je teško utvrditi i ispitati nakon dosta vremena.
Rodić je ocijenio da kada prođe deset do 15 godina od nekog zločina onda postoji problem dokazivanja i jedini način za ispitivanje činjenica su svjedoci koji „znaju biti varljiva roba“.
On je kazao da sudski postupak za slučaj logora Morinj karakteriše mnogo povreda prava, što, prema njegovim riječima potvrđuje ukidanje i ponavljanje postupka nekoliko puta.
"Kao što se moramo suočavati sa bliskom prošlošću vezano za devedesete godine, tako ćemo u skorijem budućem vremenu moći da se suočavamo i sa pravnom prošlošću, sa radom pravosuđa i onim što se dešavalo na tom polju", ocijenio je Rodić.
Prema njegovim riječima, Tužilaštvo je vrlo često bez dovoljno dokaza kvalifikovalo određena krivična djela.
"Čini mi se da je i rad države i državnih organa na ovim predmetima bilo je srljanje, da to nije rađeno kako treba", poručio je Rodić.
Durutović: Oštećeni su zadovoljni postupkom, ali imaju zamjerke
Advokatica koja je zastupala oštećene u slučaju Morinj, Tamara Durutović, kazala je da su oštećeni zadovoljni postupkom koji se vodio u Crnoj Gori, napomunjući da ipak postoje određene zamjerke.
Zamjerke se, kako je objasnila, uglavnom odnose na strukturu osuđenih i njihov položaj jer, kako je navela, rukovodioci logora nijesu osuđeni.
Oštećeni su nezadovoljni kako je navela Durutović, i rasponom kazni za optužene jer je on od dvije do četiri godine.
"Niko od visokopozicioniranih osoba u logoru Morinj nije osuđen, a dvojica koji su bili optužđeni jer je utvrđeno da nema dovoljno dokaza", podsjetila je ona.
Mira Samardžić iz vrhovnog državnog tužilaštva kazala je da gonjenje učinilaca krivičnih djela ratnih zločina izaziva veliku pažnju i u državi i u međunarodnoj zajednici.
Proces integracija, kako je navela, predstavlja podstrek za sveobuhvatnije bavljenje tom temom.
Prema riječima Samardžić, za suočavanje sa ratnim zločinima neophodna je i politička i javna volja.
"U Crnoj Gori tokom devedesetih godina nije bilo direktnih oružanih sukoba pa je zato i broj ratnih zločina znatno manji u odnosu na pojedine druge države regiona", objasnila je Samardžić.
Ona je kazala da je jedan od problema pravosudnih organa u tim slučajevima nepostojanje dokaza, objašnjavajući da je u proceduri pretresa glavni materijal poticao od svjedoka.
Bonus video:
