Zaštita životne sredine osnovno je pitanje za dalji razvoj Crne Gore, a najveće slabostii su nedovoljno ojačani kapaciteti lokalnih samouprava i planovi bez konkretnih rezultata, ocijenjeno je danas na konferenciji posvećenoj toj oblasti.
Šefica Misije OEBS, Janina Hrebičkova, kazala je da je zaštita životne sredine jedan od nosećih stubova te organizacije.
Prema njenim riječima, zaštita životne sredine, politike i prakse djelovanja u toj oblasti ucrtana su kao neka od fundamentalnih pitanja za dalji razvoj Crne Gore.
"Posebno je bitna edukacija mladih o pitanjima životne sredine. Misija je nastavila pomno da prati sprovođenje zakonske regulative koja se odnosi na procjenu uticaja na zivotnu sredinu", poručila je Hrebičkova. Prema njenim riječima, zakoni iz tog domena najvažniji čuvari su i štit protiv negativog uticaja koji investicioni planovi i projekti mogu imati na životnu sredinu, što bitno doprinosi održivijem razvoju i investicijama. Kako je navela, Misija insistira na značaju regionalnog pristupa pitanju zaštite životne sredine.
"U tom duhu smo organizovali sa kolegama iz OEBS-ove kancelarije u Albaniji bilateralni sastanak skupstinskih odbora koji se bave ovim pitanjem iz obje države", navela je ona. Prema njenim riječima, sistem nacionalnih parkova jedan je od temelja stremljenja Crne Gore da bude preopoznata i prihvaćena kao ekološka država i ima ključnu ulogu u strategiji razvoja turizma. "Priroda koje smo dio, sva njena bogatstva i resursi moraju se doživljavati kao nasljeđe koje smo dužni da čuvamo, njegujemo na pravi način koristimjo, na dobrobit svih budućih generacija", zaključila je Hrebičkova.
Državna sekretarka za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Daliborka Pejović ukazala je da primjećuje dva osnovna rizika kada je u pitanju životna sredina. "Nismo dodatno ojačali kapacitete lokalnih samouprava, pogotovo u onim djelovima koja se bave rješavanjem komunalnih problema i koja se bave zaštitom životne sredine", navela je Pejović. Kako je kazala, drugi problem je činjenica da se previše novca troši na istraživačke radove, ponavljanje stvari, analize. "Malo se takvih projekata čini konkretnim i vidljivim. Zato smo u Ministarstvu posvećeni i stvaramo presjek dokumenta i analiza koje su rađene, jer nam se čini da nismo naučili lekcije drugih", poručila je Pejović. Ona je podsjetila da je jačanje kapaciteta lokalne smaouprave bilo nešto za šta je Crnoj Gori zamjereno,kada je u pitanju procjena uticaja na životnu sredinu.
"Dok smo na centralnom nivou dosta postigli, povećali transpartentnost, na lokalmnom nivou nije tako. Uvjerili smo se da problem nije isključivo smo u administarstivnim kapacitetima", rekla je Pejović. Ona je navela da je otvorena priča o problemu otpada i da se aktuelizuje u Crnoj Gori. "Krenuli smo od baze, od lokalnih zajednica, potreba građana. Pokušali smo da krenemo od građanja, njihovih potreba i ciljeva i da se suočimo sa problemima koji imaju ljudi na sjeveru", kazala je Pejović. Ona je rekla da je plan da se, kroz državni plan upravljanja otpadom a onda i kroz strateška dokumenta stvaraju analize i dokumenta koja će biti jasna i efikasna, održiva i koja će se sprovesti. "Ono što smo imali, nismo sproveli kako je zapisano. Neoprostivo će biti ako ova generacija administarcije dozvoli sebi tu vrstu luksuza da projektuje nešto kako bi zavšravala poslove i zadatke", poručila je Pejović.
Direktor Nacionalnih parkova, Zoran Mrdak, kazao je da je značaj nacionalnih parkova za Crnu Goru veliki. "Za nas je vjerovatno značajniji nego u drugim državama, vjerovatno zato što se Crna Gora opredijelila da joj razvoj turizma, poljoprivrede, zanatstva bude ključna za budućnost i tako su parkovi pozicionirani, u središnjem i sjevernom dijelu i oni su važni i ključni resursi oko kojih treba da se razvijaju područja u centralnom, posebno sjevernom dijelu", smatra Mrdak. On je poručio da je neophodno zaštiti prostor da bi se imao kvalitetan razvoj.
"Kad nešto kvalitetno zaštitimo, kasnije ga moramo valorizovati. Sistem mora biti podrška, da bi se određeni projekti štitili. Od najmlađih dana počije izgradnja svijesti", rekao je Mrdak. Aleksandar Perović iz ekološkog pokreta Ozon, smatra da je regionalna, intenzivna saradnja u oblasti ekologije neophodna "Sve nas pogađaju isti problemi, prije svega klimatske promjene. Svi smo saglasni da Crna Gora treba da bude centar regiona kada je pravovremeno informisanje javnosti u pitanju", zaključio je Perović.
Bonus video:
