Apatridija ne pogađa samo pojedince, nego i države u kojima žive, a najranjiviji apatridi su djeca, kazao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič.
On je danas, povodom, Međunarodnog dana ljudskih prava posvećenom apatridiji, rekao da najmanje 600 hiljada ljudi u Evropi nema državljanstvo.
"Apatridija pogađa ne samo pojedince nego i zemlje u kojima žive, jer zbog apatridije ne mogu potpuno da učestvuju u društvu i tome daju doprinos državi", kazao je Drobnič u Eko zgradi Ujedinjenih nacija (UN).
Prema njegovim riječima, to dovodi do otuđenja cijelih grupa od društva.
"Oni koji su najviše pogođeni apatridijom u Crnoj Gori su Romi, raseljeni i interno raseljeni, što je rezultat raseljevanja stanovništva devedesetih godina", naveo je Drobnič.
On je poručio da treba nastaviti napore za poboljšanje upisa u knjigu rođenih i olakšati naknadni ili ponovni upis u civilni registar.
"Prioritet treba da budu postupci koji uključuju djecu", smatra Drobnič.
Perks: Više od trećine osoba bez državljanstva su djeca
Vršilac dužnosti stalnog koordinatora Sistema UN u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, rekao je da je u svijetu više od deset miliona ljudi bez državljanstva.
"Njima su van domašaja najuobičajnije i najosnovnije stvari kao što su pravo na ime, pohađanje škole, posao, brak, otvaranje računa u banci, putovanje ili pronalaženje stambenog prostora", naveo je on.
Perks je kazao da su više od trećine osoba bez državljanstva u svijetu djeca.
"Mnoga od njih rođena su bez državljanstva, provode veći dio života boreći se sa nejednakošću koju su naslijedili, i nažalost, često svoju muku prenose na buduće generacije", rekao je on.
Perks je kazao da rješavanje problema apatridije nije finansijski skupo, objašnjavajući da je najveća prepreka nedostatak podataka.
Konjević: Podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva
Ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, rekao je da nemanje državljanstva i ličnih dokumenata predstavlja najveću prepreku potpune socijalne integracije apatrida.
On je podsjetio da su tri puta vršene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, kako bi se, kako je objasnio, olašao postupak dobijanja državljanstva.
"Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva, od čega je riješena više od 31 hiljada zahtjeva, dok je 1,7 hiljada u proceduri", naveo je Konjević.
On je kazao da se, na javni poziv osoba koje nemaju državljanstvo, a borave u Crnoj Gori, javilo 486 osoba.
Drobnič, Perks i Konjević potpisali su danas digitalnu peticiju za okončanje apatridije u svijetu narednih deset godina.
Bonus video:
