Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, upozorio je na, kako je saopšteno, naglašenu zabrinutost relevantnih međunarodnih institucija u odnosu na hronični nedostatak mjerljivih rezultata crnogorskih institucija u borbi protiv korupcije.
"CGO cijeni da je upravno na Međunarodni dan borbe protiv korupcije potrebno apostrofirati neučinkovitost te borbe u Crnoj Gori i ukazati na određene uzroke. Primarni uzrok neuspjeha treba tražiti u nedostatku političke volje i permanentnoj opstrukciji procesa normativno-institucionalnih reformi, od strane vladajuće elite. Teško je drugačije shvatiti i objasniti kašnjenja sa ispunjavanjem obaveza iz Poglavlja 23, sem kao izraz neprimjerenog političkog uticaja na državne organe", navodi se u saopštenju višeg pravnog savjetnika CGO Borisa Marića.
Dodaje da kašnjenja dobijaju posebnu dimenziju kada se uoči da se Skupštini ostavlja nedopustivo malo vremena za razmatrnje složenih normativnih riješenja u prijedlozima antikorupcijskih zakona, koja za posljedicu treba da imaju formiranje Agencije za spriječavanje korupcije sa uvezivanjem institucionalnog sistema u funkcionalan, operativan i osposobljne za borbu protiv korupcije na svim nivoima.
"Dodatno, pravosudni organi do sada nijesu produkovali nijednu pravasnažnu presudu za korupciju na visokom nivou, što samo po sebi govori o ozbiljnosti problema i pokušaju da se prolongiranjem procesuiranja onih koji su zauzimali ili se nalaze na visokim državnim funkcijama, zadrži “mir” među pripadnicima vladajućeg režima. Suštinsko otvaranje nekog od slučajeva korupcije na visokom nivou pred nadležnim organima vodilo bi “domino” efektu i isplivavanju na površinu brojnih zloupotreba. No, ovo predstavlja i najveći rizik za mnoge pripadnike vladajuće strukture, jer efikasna borba protiv korupcije urušava upravo njihove monopole moći, a u nekim slučajevima i dovodi u pitanje njihovu slobodu", navodi Marić.
"U svijetlu zarobljenosti antikorupcijskih institucija i njihove hronične neefikasnosti u borbi protiv korupcije, može se posmatrati i pokušaj svojevrsne medijske diskreditacije kritičara režima i onih koji jasno ukazuju na brojne osnovane sumnje u postojanje korupcije pri vršenju vlasti u slučajevima privatizacija, stanja na Univerzitetu Crne Gore, zloupotreba državnih resursa za partijske svrhe, itd. Sagledavajući širu sliku stanja jasno se može uočiti dominantan oblik korupcije koji artikuliše ostale pojavne oblike, posebno korupciju na visokom nivou, a to jepolitička korupcija, koja je do te mjere izražena i spremna da kroz zarobljavanje državnih organa kontroliše brojne društvene procese da narušava legitimitet samih izbora kao osnove demokratskog društva", kaže Marić.
Zaključuje da će upravo mjera efikasne borbe protiv korupcije, u nastupajućem periodu, biti jedini istinski indikator retoričke posvećenosti crnogorskih vlasti procesu demokratizacije društva i pristupanja EU.
Bonus video:
