Crnu Goru u budućnosti očekuju promjene sa nesagledivim posljedicama, jer je jugoistočna Evropa, pored Arktika, najosjetljiviji region na klimatske promjene.
O tome svjedoči i najnoviji izvještaj Svjetske banke, u kojem piše da novi klimatski uslovi u centralnoj Aziji, Rusiji i zapadnom Balkanu mogu imati nesagledive posljedice po razvoj zemalja, budući da se predviđaju duži sušni periodi i kratkotrajne obilnije padavine, a prognozira se da bi srednja temperatura mogla porasti do četiri stepena.
Još suroviji je posljednji izvještaj nespornih autoriteta - Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC).
“Promjene ka toplijoj klimi su u Crnoj Gori osmotrene od 90-ih godina i to naročito u sjevernom planinskom regionu. Dekada 2001-2010. je bila najtoplija dekada od početka mjerenja 1949. godine, a najveće promjene temperature u tom periodu osmotrene su u sjevernom regionu za +1,4 stepena i regionu primorja za +1,3 stepena“, kazala je „Vijestima“ rukovodilac Sektora za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) Mirjana Ivanov.
Ona navodi i da temperatura površine mora raste za oko 0,02 stepena godišnje, da je najviša srednja godišnja temperatura površine mora iznosila 18,3 stepena u prvoj deceniji 21. vijeka, a da je nivo mora u porastu.
“Osmotrene i projektovane promjene klime trebalo bi da navedu na razmišljanje, tim više jer je region jugoistočne Evrope, kome pripada Crna Gora, prepoznat kao najranjiviji pored Arktika. Povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih događaja koji se očekuju u budućnosti, i dalje će pogoršavati ranjivost. Biće potrebno više informacija da bi se izradili najpogodniji planovi za vanredne situacije”, rekla je Ivanov.
Ona je ocijenila da će informacije o vremenu, klimi i vodi biti još potrebnije, a preduslov za to je veća podrška izgradnji i održavanju osmatračke mreže ZHMS-a kako bi se mogao upotrijebiti sistem rane najave.
Da je đavo odnio šalu, svjedoči i odluka Vlade o izradi Nacionalne komunikacije o klimatskim promjenama, a taj problem po prvi put će se naći i u novom Zakonu o životnoj sredini.
U drugoj po redu nacionalnoj komunikaciji u dijelu ranjivosti i adaptacije na klimatske promjene, naćiće se, kako je navela Ivanov, osim analize osmotrenih promjena, i projektovani ekstremni događaji, za periode 2001-2030. i 2071-2100. Biće izraženi preko odgovarajućih indeksa, poput broja mraznih dana, broja uzastopnih dana bez kiše, učestalosti toplotnih talasa, prosječne dužine toplotnih talasa, godišnjeg akumuliranog snijega, srednje maksimalne dnevne brzine vjetra...
Promjene ka toplijoj klimi su u Crnoj Gori osmotrene od 90-ih godina i to naročito u sjevernom planinskom regionu. Dekada 2001-2010. je bila najtoplija dekada od početka mjerenja 1949. godine, a najveće promjene temperature u tom periodu osmotrene su u sjevernom regionu za +1,4 stepena i regionu primorja za +1,3 stepena
Pored toga, u dokumentu će se naći i uticaji klimatskih promjena, ranjivost i predlozi mjera za adaptaciju u sektoru poljoprivrede, šumarstva, voda i zdravlja, mjere zaštite od poplava, integralni pristup uređenja bujica i zaštita od erozije.
“Najčešće su pogođeni poljoprivreda, turizam i putna infrastruktura. Kada je u pitanju uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi, u Crnoj Gori nema pouzdanih podataka o tome, jer oni nijesu integrisani u obavezne zdravstvene evidencije. Nacionalna komunikacija je pokušala da izgradi osnovu za početak njihove registracije i arhiviranja kroz uspostavljanje sistema bioprognoze, kako bi se napravila osnova za kvantitativnu procjenu uticaja vremena i klime na zdravlje”, kazala je Ivanov.
Ekstremni događaji nanose ogromne štete ekonomiji
Ivanov smatra da bi zbog klimatskih promjena trebalo mijenjati strateške politike u pojedinim oblastima.
“Uticaj ekstremnih događaja, kao što su suše, toplotni talasi, jake kiše koje dovode do poplava i oluje, u sadašnjim uslovima klime nanose velike štete i ekonomiji i društvu. Iako su po definiciji to rijetki događaji, zbog svog velikog uticaja na ekonomiju, društvo i ekologiju, svaka njihova promjena bilo u učestalosti pojavljivanja i intenziteta zaslužuje veliku pažnju...”.
Nivo mora će porasti od 62 do 96 cm
U Programu upravljanja obalnim područjem (CAMP), čija je izrada takođe u toku, naći će se analize ranjivosti obalnog područja na suše, šumske požare, jake kiše koje dovode do poplava i na oluje.
“Treba naglasiti da je inovativna komponenta CAMP projekta projekcija podizanja nivoa mora na crnogorskom obalnom području, iz koje proizlaze dvije vrlo važne preporuke: jedna da se u sadašnjoj i bliskoj budućnosti u smislu obuhvata zone plavljenja primijeni scenario sa porastom nivoa mora od 96 centimetara. Ta projekcija se slaže sa mareografskim podacima ZHMS-a mjerenim na stanici u Baru prilikom oluja.
Druga je da CAMP projekat preporučuje kao najrealniji i najvjerovatniji scenario podizanja nivoa mora od 62 centimetra“, kazala je Ivanov.
Bonus video:
