U Crnoj Gori je ove godine prijavljeno 12 slučajeva mobinga, od čega su osam podnijeli muškarci, a četiri žene, saopštila je glavna inspektorka rada pri Upravi za inspekcijske poslove, Angelina Međedović.
Ona je na XII Forumu za dijalog sa civilnim sektorom o ulozi i nadležnostima inspekcijskih službi u implementaciji Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kazala da je teško voditi statistiku o slučajevima kršenja zakonodavstva u toj oblasti jer informacioni sistem nije završen.
Međedović je rekla da je u 2013. i u prvih deset mjeseci ove godine prijavljen samo po jedan slučaj diskriminacije na radu, a u oba slučaja prijave su podnijele žene.
"U 2013. godini podnijeto je 11 prijava za mobing, od čega jedan muškarac i deset žena, a u prvih deset mjeseci ove godine 12, od čega osam muškaraca i četiri žene", saopštila je Međedović, objašnjavajući da se sve prijave, osim jedne, odnose na privatni sektor.
"Ti statistički podaci nijesu u potpunosti tačni, jer postoji veliki broj anonimnih prijava, pa se ne može pratiti kojeg je roda podnosilac prijave", objasnila je ona, ukazajući i na značaj informacionog sistema pomoću koga bi se vodila tačna statistika.
"Ona treba da obezbijedi uvid u stvarne probleme žena i doprinese razrješenju uzroka i posljedica različitog položaja žena i muškaraca u društvu", rekla je Međedović.
Ona je navela podatak da u Upravi za inspekcijske poslove funkciju zamjenika direktora pokriva žena, glavna inspektorka rada je žena, dok je u tom sektoru 19 inspektorki, odnosno 14 inspektora.
Numanović: Crna Gora ne bi smjela da se odrekne potencijala koji postoje među pripadnicama žena
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, kazao je da su jednakost i borba protiv bilo kakvog vida diskriminacije zadatak cijelog društva.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ne bi smjela da se odrekne potencijala koji postoje među pripadnicama žena.
Numanović je podsjetio da su 51 odsto stanovništva Crne Gore žene, dok je oko 60 odsto visoko obrazovanih.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora iskoristiti te potencijale i nema razloga da se ne daju iste šanse ženama i muškarcima, jer "svaka nejednakost košta, a jednakost znači i ekonomsko snaženje društva".
Crna Gora teži, kako je poručio, nultoj toleranciji bilo kog oblika diskriminacije.
On je podsjetio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti na razmatranju u Evropkoj komisiji (EK), kojim se predviđa uvođenje kazni za kršenje odredbi zakona.
"Zajedno smo radili na izradi zakonodavnog okvira o rodnoj ravnopravnosti koji je dobio pozitivne ocjene svih relevantnih institucija i civilnog sektora, a sad se nalazi u proceduri u EK i očekujemo da ga ona uskoro procesuira prema Vladi i parlamnetu", rekao je Numanović.
Cilj izmjena je, kako je naveo, da Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji je donijet 2007. godine zaživi i u praksi, jer do sada nije bilo očekivanih rezultata u njegovoj primjeni.
"Nejednakost je bila očigledna, pa smo izmjenama zakona željeli da uvedemo kaznene odredbe", rekao je Numanović, objašnjavajući da su predviđene kazne za pojednice od 500 do tri hiljade eura, dok su maksimalne od šest do deset hiljada eura za kršenje tog zakona.
Prema njegovim riječima, izmjene su usklađene sa ostalim antidiskriminacionim zakonima.
Njime će, kako je kazao Numanović, biti data ovlašćenja inspekcijskim organima i ministarstvima da pokrenu prekršajni postupak, što nije predviđeno postojećim Zakonom o rodnoj ravnopravnosti.
Vuksanović: Bogatsvo crnogorskog društva je u različitostima i one treba da budu vodilja
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović poručio da je u Crnoj Gori jednakost jedan od osnovnih ustavnih postulata.
"Bogatsvo crnogorskog društva je u različitostima i one treba da budu vodilja u svim drugim segmentima. Kada postoji veliki broj različitosti potreban je visok nivo tolerancije, poštovanja i uzajamnog uvažavanja", rekao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti antidiskriminacije je dobar u Crnoj Gori, a za puno poštovanje osnovnih prava značajan je nadzor nad sprovođenjem propisa gdje, kako je ukazao, Uprava za inspekcijske poslove ima veliku odgovornost.
Uprava je, kako je objasnio Vuksanović, nadležna za primjenu Zakona o zabrani diskriminacije.
Kada je u pitanju Zakon o radnoj ravnopravnosti, Uprava za inspekcijske poslove primjenom Zakona o zabrani diskriminacije doprinosi kreiranju sistema vrijednosti koji podrazumijeva i jednake uslove za učešće građane u svim oblastima društvenog života.
Galerija
Bonus video:
