Crnogorski mediji nijesu dovoljno rodno senzitivni, a zbog bitne uloge koju imaju u promovisanju jednakosti, neophodno je da se stanje unaprijedi, ocijenjeno je na radionici Rodna ravnopravnost u medijima.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je da su mediji od ključnog značaja za poštovanje ljudskih prava i da moraju u što većoj mjeri biti angažovani u promociji teme rodne ravnopravnosti u društvu.
On je podsjetio da 52 odsto u crnogorskom društvu čine žene i da to treba ispoštovati kao i njihov značajan doprinos u razvoju društva.
Numanović je ocijenio da toleranicja i jednakost za sve proizvode bogatije ali i mnogo jeftinije društvo, “jer jednakost vodi demokratiji ali i razvoju u svim sferama”
“Neravnopravno predstavljanje muškaraca i žena u medijima predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. U interesu je svih da se muškarcima i ženama omogući jednako učešće u svim sferama života, a time i zastupljenost u medijima”, naveo je on.
Numanović je kazao da se neprimjerno izvještavanje o ženama u medijima može smatrati diskriminacijom po osnovu pola.
"Zato pozivam sve činioce društva da svako u svom aspektu doprinese stvaranju demokratičnijeg društva, oslobođenog diskriminacije po svim osnovima”, rekao je on.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) Mitja Drobnič kazao je da je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti EU, ali da su za to potrebni kontinuirani napori.
On je ukazao da Crna Gora mijenja i prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi se u oblasti rodne ravnopravnosti usaglasila sa EU.
“Iako su kvalitetni zakoni i njihova efiksna primjena veoma važni, to na žalost nije dovoljno. Osim toga, EU se bavi promocijom integrisanja rodne perspektive u svim politikama i posebnim mjerama za veću zastupljenost žena na tržištu rada, a bitne su i jednake šanse za obrazovanje i obuku”, rekao je Drobnič.
On je ohrabrio Crnu Goru u unaprjeđenju zakonodavnog okvira, ali i u jačanju napora protiv nasilja u porodici i na smanjenju rodnog "jaza" na tržištu rada, kako bi se suprostavila prekomjernoj zastupljenosti žena na nisko plaćenim poslovima i njihovo nedovoljnoj zastupljenosti na pozicijama odlučivanja.
On je rekao da se nada da će implementacija Plana za rodnu ravnopravnost od 2013-2017.godine donijeti pozitivne promjene u praksi.
“Uloga medija je velika zbog njihove moći da dopru do velikog broja ljudi i tako mogu u velikoj mjeri doprinijeti borbi protiv rodnih stereotipa i seksizma”, kazao je Drobnič.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, ukazala je da je Ustav dao političku podršku i stvorio pravnu pretpostavku za uvođenje standardna rodne ravnopravnosti i sprečavanje i eliminisanje diskriminacije po osnovu pola u svim oblastima i nas svim nivoima.
Ona je podsjetila da Akcioni plan za poglavlje 23 predviđa i edukaciju novinara po pitanju ravnopravnosti.
“Kad govorimo u kolikoj mjeri postoji danas ravnopravnost u crnogorskom društvu, onda smo svjesni da je stanje u mnogim segmentima ove oblasti značajno promijenjeno u odnosu na prošlost”, rekla je Pejović, podsjećajući na značajno unaprijeđen zakonski okvir.
Pejović je ocijenila da se principi rodne ravnopravnosti i ljudska prava žena ne poštuju u potpunosti ni u razvijenim demokratskim društvima, pa ni u Crnoj Gori.
“Iako je zakonodavni okvir postavljen, njegova primjena nije na zadovoljavajućem nivou. Svjedoci smo današnje brze komunikacije i stereotipa koji se pripisuju pripadnicima oba pola. Zato crnogorksi mediji imaju svoj dio odgovornsoti kada je u pitanju ostvarivanje principa rodne ravnopravnosti”, kazala je ona.
Pejović je podsjetila da je u julu prošle godine sproveden monitoring rodne osjetljivosti crnogorskih medija, a ekspertkinja za ženska pitanja Slavica Striković, koja je je učestvovala u monitoringu, podsjetila je da su zakonom predviđene visoke novčane kazne za medije koji ne koriste rodno senzitivan jezik.
Ona je kazala da je jednodnevni monitoring obuhvatio rodni senzibilitet televizija sa nacionalnom frekvencijom i četiri dnevne novine.
“Bilo je neočekivano za nas da mediji u tolikoj mjeri u kojoj smo očekivali ne reprodukuju rodne stereotipe, dakle tog dana nisu tome bili skloni. A prateći u kontinuitetu nikada nijesmo imali otvoreni seksizam u medijiam žena koje se bave javnim i političkim životom, kao što smo imali u Hrvatskoj i Srbiji”, navela je Striković.
Ona smatra da ipak crnogorksi mediji nijesu dovoljno rodno senzitivni.“To zaključujemo i tako što malo novinara otvara i bavi se ženskim temama”.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević ocijenila je da na medijskoj sceni Crne Gore traje nezapamćena rodna diskriminacija protiv aktivistinje civilnog društva.
“Ne želim da slučaj svedem na pojedinačan događaj, već da ukažem na pogubnost stvaranja takve medijske atmosfere u Crnoj Gori, jer imate situaciju da se žena ne diskredituje na osnovu ne slaganja sa njenim profesionalnim argumentima, već imamo najgoru vrstu rodne diskriminacije",rekla je ona.
Bonus video:
