Nacrtom zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom proširen je broj krivičnih djela, za koja će biti stalno oduzeta imovina, pa su obuhvaćena određena djela protiv imovine, platnog prometa i privrednog poslovanja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde, Branka Lakočević rekla je da se raniji zakon odnosio na organizovani kriminal, određena djela korupcije, krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih krivičnim pravom.
"Zakon je proširen krivičnim djelima otmica, dječja pornografija, određenim brojem krivičnih djela protiv imovine, platnog prometa i privrednog poslovanja, neovlaštenom proizvodnjom, držanjem i stavljanjem u promet opojnih droga", navela je Lakočević.
Nacrt zakona proširen je i krivičnim djelima protiv bezbjednosti računarskih podataka, javnog reda i mira, službene dužnosti, kao i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.
"Mi smo precizirali zakon, usaglašavajući ga sa direktivama i sa onim što se uočilo da je bilo problem u praksi", kazala je Lakočević.
Prema njenim riječima, posebna novina je oduzimanje imovine bez presude zbog smrti ili smetnji za krivično gonjenje.
"Privremene mjere su precizirane i znatno je proširen njihov krug. One mogu trajati do pravosnažnosti presude, kojom se trajno oduzima imovinska korist", objasnila je Lakočević.
Ona je rekla da se ne može doći u opasnost da neko proda tu imovinu, "nego onog momenta kad je donesena pravosnažna presuda o trajnom oduzimanju, ona prestaje da važi".
Lakočević je kazala da ne postoji kolizija između primjene ranijih i novog zakona u praksi.
"U međuvremenu su donesene direktive Evropske unije i vidjeli smo određene nepreciznosti u samom zakonu, a ne kolizija. I do sada se moglo primjenjivati, a mislim da će sada biti mnogo jednostavnije i lakše jer su precizirane ove odredbe", navela je Lakočević. Ekspert Evropske komisije, Dragan Novosel, koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona, kazao je da struka nedovoljno shvaća važnost instituta oduzimanja imovinske koristi.
"Oduzimanje imovinske koristi nije samo donošenje presude da je neko kriv da treba vratiti korist koju je stekao krivičnim djelo. Cilj i svrha oduzimanja je stvoriti uslove da se imovina stvarnoi može oduzeti", objasnio je on.
On je kazao da postoji zabluda kada je u pitanju oduzimanje imovinske koristi.
"Često se razmišlja o koristi za budžet. Cilj i svrha nije punjenje budžeta, nego poslati poruku da se zločin ne isplati i da će tako stečena korist biti oduzeta", precizirao je Novosel.
Advokat MANS-a, Veselin Radulović, kazao je komentarišičući postupanje države u slučajevima Kalić i Šarić, da su ti primjeri pokazali nedostatak zakonskih rješenja.
"Čini mi se da to pokazuje sasvim dovoljno da ne postoji politička volja, koja je ključna u cijeloj priči", rekao je on.
Radulović je ocijenio da je dobro da Crna Gora donese ovakav zakon, navodeći da to nije urađeno ranije, »zato što nije postojala politička volja«.
"Problematično je što je važeći Zakonik o krivičnom postupku i Krivični zakonik Crne Gore značajno protivrječni, kada je u pitanju privremeno oduzimanje imovine", smatra on.
Radulović je objasnio da Zakonik o krivičnom postupku propisuje teži standard za okrivljene, kada je u pitanju dokazivanje da li je ta imovina stečena zakonito, dok je, kako je naveo, prilično povoljniji za učinioce Krivični Zakonik. "Ono što je problem da je Krivični zakonik materijalni propis, koji se mora primjeniti, on je povoljniji za učinioce, i to je ono što pokazuje nodostatak političke volje", kazao je on.
Bonus video:
