U Crnoj Gori postoje problemi u vezi sa ispunjavanjem preduslova za potpunu ulogu civilnog sektora u procesu pregovora, a predstavnici nevladinih organizacija (NVO) smatraju da je potrebno insistirati na mjerljivim rezultatima i transparentosti rada nadležnih.
Na panel diskusiji "Civilno društvo i pregovori u poglavljima 23 i 24", koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović, kazala je da je od 2010.godine unaprijeđen strateški okvir za učešće civilnog sektora u kreiranju javnih politika, ali da još postoje brojni problem po pitanju ispunajvanja preduslova za njegovu potpunu ulogu u procesu pregovora.
Ona je rekla da u NVO sektoru smatraju da je potrebno pregovarački proces dalje otvarati prema javnosti, navodeći da je neophodno omogućiti da javnost ima uvid i u privremena mjerila,a ne samo ona za otvaranje pregovora.
Marović je ukazala na problem javnih rasprava, kada, kako je navela, često predstavnici nevladinih organizacija ne dobiju objašnjenja zašto njihovi predlozi nijesu uvaženi.
Ona je rekla da je jedan od dobrih primjera uloge NVO uključivanje njihovih predstavnika u radne grupe.
Prema riječima Marović, kada su u pitanju reformski procesi u oblasti borbe protiv korupcije, u ovoj godini nema značajnog napretka.
“Do sada se napredak mjerio samo po pitanju unaprjeđenja zakonodavstva, a u ovoj godini prisutan je visokok stepen nerealizovanih mjera, kršenje rokova, loše definisanje indikatora za praćenja progresa u toj oblasti, nema napretka u jačanju antikorupcijskih mehanizama,pa samim tim ni napretka u praksi”, navela je ona.
Marović je dodala da je, pod pretpostavkom da do kraja godine budu usvojeni svi zakoni u oblasti borbe protiv korpucije, potrebno obezbijediti njihovo sprovođenje, razviti bilans rezultata u istragama, gonjenju i osudama u slučajevima korupcije, riješiti slučajeve zloupotrebe državnih resursa i sistematski primjenjivati finasijske istrage kao instrumente oduzimanja imovine.
Ona je kazala da je problematično što najviše prijava za korupciju dolazi od NVO i građana, a veoma malo od policije, a nijdna od državnih organa.
Marović je poručila da nije više dovoljno unaprjeđivati zakonodavstvo,već da treba obezbijediti mjerljive rezultate.
“Nevladin sektor je važan faktor u toj priči, treba obezbijediti preduslove da se njegova uloga upotpuni i proces pregovora bude transparentan”, zaključila je ona.
Direktor pravnog odjeljenja u Centru za monitoring i istraživanje Vlado Dedović, ocijenio je da ciljevi iz prethodne petogodišnje Startegije reforme pravosuđa nijesu ostvareni ali da je bilo pozitivnih pomaka u toj oblasti, kao što su povećana transparentnost sudova, smanjen broj predmeta preduzeti prvi koraci ka racionalizaciji sudske mreže i uspostavljen pravosudni informacioni sistem.
On je kazao da je velika uloga NVO sektora u povećaju transparentnosti i otvorenosti sudova po pitanju prisustva javnosti na suđenjima, što su organizacije civilnog društva postigle sprovodeći prijekte monitoring.
Kao nedostatke Dedović je istakao i dalje dugo trajanje postupaka, navodći da prosječan postupak u prvostepenoj građanskoj parnici traje oko 237 dana, a u Poljskoj oko 58.
On je ocijenio da se prethodna faza reforme pravosuđa može opisati kao faza konsolidacije i sistemskog pozicioniranja pravosudnih institucija, koja je bila obilježena čestim izmjenama zakona, navodeći da suštinski posmatrano reforma pravosuđa nije postigla svoj primarni cilj po pitanj jačanja povjerenja javnosti u rad institucija.
“Podatak da prema prošlogodišnjem istraživanju CEMI-ja 38 odsto građana vjeruje pravosudnim institucijama govori da reforme treba da budu vidljive ne samo po pitanju usvajanja zakona i uspostavljanja institucija već i na polju efikasnog sprovođenja zakona i učinaka institucija”, rekao je Dedović.
On je narednu fazu u reformi pravosuđa okarakterisao kao reformu rezulata pravosudnih institucija, u kojoj one treba da ojačaju svoj institucionalni autoritet i daju konkretan doprinos u rezultataima na polju borbe protiv korupcije i kriminala.
Projekt menadžerka u Centru za demokratiju i ljudska prava, Marija Vuksanović,kazala da su organizacije civilnog društav do sada bile aktvnije u poglavlju 23.“U poglavlju 24 do sada nijesmo imali veći i sadržajni doprinos NVO, prvenstveno jer one nisu imale dovoljno kapaciteta za praćenje ispunjavanja mjera iz te oblasti”.
Ona je govorila o oblasti azila i migracija i ocijenila da sa povećanjem migracionog pritiska državni organi, ali i NVO treba aktivnije da se uključe kako bi se i u toj oblasti kvalitetno i dosljedno ispunjavali evropski standardi, ukazujući da je Crna Gora na tom polju na polovini puta po pitanju usklađivanja zakonodstsva.
Vuksanović je podsjetila da je prošle godine bio veći migracioni priliv u odnosu na 2012.godinu, a da je u ovoj zaključno sa 1.novembrom bilo 1.527 zahtjeva, »što je manje u odnosu na prošlu,a li u jednoj sedmici kroz Crnu Goru prođe oko 200 osoba na putu ka EU, i očigledno je da se u velikom broju oni kreću bez nadzora, što je pitanje na koje država treba da odgovori".
Članica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kazala je da je u reformi pravosuđa urađeno dosta, ali da ima još puno posla, i da postoj još zakonodanih nedostataka.
Ona je ukazala da je potrebno voditi računa o standardima i obavezama koje zahtijeva EU , ali da se pri tom mora voditi računa o nacionalnim interesima, jer, kako je navela, društveno-ekonomski razvoj Crne Gore nije na nivou većine evropskih država.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da su u tužilačkoj organozacij svjesni da je transparentnost rada nezadovoljavajuća, ali da su odlučni da je unaprijede.
Govoreći o zahtjevu dijela civilnog sektora da se potvrđene optužnice objavljuju na portalu sa prioritetom onih iz oblast kriminala i korupcije, on je rekao da zbog zakonskih ograničenja i poštovanja pretpostavke nevinosti tužilaštvo po tom pitanju nije u poziciji kao sudstvo, ali je podsjetio na opredjeljenje te organizaciej da t uloži napor i da unaprijedi informacioni sistem.
Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje kazao je da postoji set neusvojenih zakona iz oblasti pravosuđa i borbe protiv kriminala i da se ne postavlja pitanje odgovornosti zašto je tako.
On je poručio da civilni sektor u Crnoj Gori u tim oblastima odlučno insistira na mjerljivim rezultataima i transparentnosti.
Bonus video:
