Kad biciklom pođem na posao u Klinički centar stižem srećan

Četvrtak, oblačno jutro. Nekoga bi moguća kiša odvratila od pomisli da do posla ode šetnjom ili na dva točka, ali ne i doktora Nebojšu Crnogorca. On kao da je zapravo priželjkivao dan sa obilnim padavinama, jer za njega je, kako kaže, teška kiša - izazov kojem se ne može oduprijeti.

Tako je ljekar odjeljenja za grudnu hirurgiju u Kliničkom centru Crne Gore (KC), zaljubljenik u bicikla, i tog četvrtka, kako to čini svakog dana, pedalajući stigao do posla.

Dok opisuje koji je od tri dvotočkaša koji su toga dana bili parkirani ispred zgrade KC, njegov, već saopštava i prvi od velikog broja razloga zbog kojih bicikl stavlja ispred automobila.

“Kad biciklom pođem na posao, ja u KC stižem srećan. I to je čista fiziologija. Kretanje je prirodno za čovjeka, ljudi su napravljeni da se kreću. Tokom kretanja, tijelo oslobađa endorfine, kao što je to slučaj kada god radimo nešto što nam pričinjava veliko zadovoljstvo. A kad sjednete u auto, vi ste nesrećni. Jer vas neko pretiče, neko vas nervira, ne možete da parkirate automobil gdje želite. U autu, vi ste frustrirani”, kazao je on za “Magazin”.

Ljekar KC je zapravo fasciniran biciklima i objašnjava da su ti dvotočkaši najefikasnija prevozna sredstva koja postoje. U razgovoru sa njim, čućete sjajne lekcije o biciklizmu, o istoriji bicikala…

Neki izvori kažu da je prvu skicu vozila na kojem su točkovi postavljeni jedan iza drugog napravio čuveni vizionar i slikar Leonardo da Vinči, 1490. godine. Drugi izvori navode da zapravo nije potvrđeno da li je skica njegova ili je izumitelj bicikla Mikelanđelo Buonaroti.

Kako god, bicikl je od te skice iz 15. vijeka doživio brojne promjene - eksperimentisalo se sa materijalima, pa su nekad drveni i kožni djelovi mijenjani metalnim; i točkovi bicikla su tokom istorije bili različitih veličina, nekad manji, nekad veći…

Istorija kaže da je prvi bicikl patentiran 1819, a statistika da danas u svijetu ima oko milijardu dvotočkaša.

Bicikl su mnogi u prošlosti vidjeli kao prevozno sredstvo siromašnih. Takva percepcija zadržala se do danas.

Dr Crnogorac će vam razbiti i tu sliku. Kaže da veliki gradovi, zbog velike potrošnje energije, automobile tretiraju kao neefikasne i da umjesto toga promovišu vožnju na dva točka. Podsjeća da danas u svijetu, veliki gradovi upravo daju prednost biciklima i da u jednoj “siromašnoj” Danskoj možete vidjeti i princezu, koja svoju djecu u vrtić odvozi - biciklom.

Bicikli bi, kažu brojni autori, mogli postati glavni prevoz u gradovima budućnosti.

Morten Kabel, koji je u upravi grada Kopenhagena bio dvadesetak godina, u razgovorima za medije je govorio da je on samo čovjek koji vozi bicikl, da nije biciklista, već urbanista.

“Biciklizam u gradu nije sport nego transport”, kazao je on u jednom od intervjua, dodajući i da mnogi još ne shvataju da u velikim gradovima za automobile nema više mjesta, te da bi ulice u centru trebalo prepustiti javnom prevozu, pješacima i biciklistima, a za automobile ostaviti tek malo mjesta.

Takvog je stava i ljekar iz crnogorskog KC. I on će vam reći da je automobil prevozno sredstvo pogodno za putovanja, i preporučiti da za kratke rute kroz grad, završavanje dnevnih obaveza, odlazak na posao, s posla… ipak koristite ili javni prevoz, pješačite ili, kao u njegovom slučaju, vozite bicikl.

Iako kaže da su joj neophodne promjene u infrastukturi, ali i mentalitetu građana, dr Crnogorac Podgoricu smatra odličnom za pedalanje.

“Podgorica je veličinom idealna za biciklizam. Meni od Vezirovog mosta do KC treba deset minuta. Krenemo supruga, koja takođe radi u KC, i ja u isto vrijeme na posao, ona autom, ja na biciklu. I stignemo na posao u isto vrijeme…”, kaže on u želji da dočara da zapravo vožnjom na dva točka, ne gubi vrijeme, što često može biti slučaj kada se u glavnom gradu odlučite za prevoz automobilom.

Osim što čovjek zahvaljujući biciklu, može da bolje koristi svoje vrijeme, što je prevoz biciklom jeftiniji od drugih vrsta transporta, što je ekološki prihvatljiv i što ljude čini srećnima, dr Crnogorac podsjeća da je biciklizam, kao i svaka druga vrsta kretanja, zdrav za organizam. “Stvarno smatram da je taj osjećaj sreće i zadovoljstva u životu jako važan, kad ste nasmijani i kad se fino osjećate, tada i vaši sistemi - endokrini, kardiovaskularni… bolje funkcionišu, manje ste pod stresom. Osim toga, tokom vožnje, kod čovjeka se pokreću mišići, vožnja je dobra i za respiratorni sistem, osjećaj ravnoteže. Smatra se da oni koji voze bicikl, žive desetak godina duže”, kaže on.

Poručuje i da za bicikliranje nema lošeg vremena i da to što će padati kiša, ili je vrućina, ne bi trebalo da ikoga odvrati od ideje da umjesto automobila, do željene destinacije ide biciklom.

A prepreka, kako kaže, nisu ni godine... Za one koji su još neodlučni, koji smatraju da je bicikl investicija, kaže da za gradsku vožnju i ne treba skup dvotočkaš i navodi da je jedan svoj bicikl, polovan kupio za 80 eura.

Podržao je akciju Glavnog grada, koji je nedavno raspisao javni poziv za dodjelu subvencija građanima za kupovinu bicikla. Glavni grad će za 50 prvih koji se prijave obezbijediti najviše 100 eura.

Iako snažno promoviše gradsku vožnju, Crnogorac biciklom prelazi i duže relacije, pa je tako, pored ostalog, 2017. uspješno završio takmičenje u Međunarodnoj drumskoj trci “Trofej Kuči”.

“Može se i u mojim godinama”, kaže.

Sa društvom iz Biciklističkog kluba “Džada” često ode i do Albanije, do Skadra, a posebno, za ljeto, preporučuje vožnju oko Skadarskoj jezera...

I blog posvetio bicikliranju kroz Podgoricu

Uvjerenje da je Podgorica pogodna za bicikl kao prevozno sredstvo, dr Crnogorac od nedavno širi i putem bloga.

Na adresi gradskobicikliranje.home.blog od početka godine objavljuje mape i utiske o pređenim rutama kroz Podgoricu, te kaže da na taj način želi da podstakne i druge da razmišljaju o biciklu kao prevoznom sredstvu kroz grad.

Kako je oduševljen prirodom, istorijom... u narednom periodu posjetioci mogu očekivati da na blogu Nebojše Crnogorca, uz priče iz Podgorice i najbliže okoline, pročitaju i o drugim zanimljivim lokacijama i rutama...

Taj osjećaj sreće i zadovoljstva u životu je jako važan. Kad ste nasmijani i kad se fino osjećate, tada i vaši sistemi - endokrini, kardiovaskularni… bolje funkcionišu, manje ste pod stresom. Osim toga, tokom vožnje, kod čovjeka se pokreću mišići, vožnja je dobra i za respiratorni sistem, osjećaj ravnoteže. Smatra se da oni koji voze bicikl, žive desetak godina duže

Nema lošeg vremena, postoje samo loše opremljeni biciklisti

Pomisao da će se oznojiti, ako voze bicikl tokom sunčanih dana, ili da će se skvasiti u vožnji po kiši, mnoge odvraća od ideje da razmotre bicikl kao sredstvo transporta do posla, ako idu na poslovni sastanak... Dr Crnogorac uvjerava da to ne bi trebalo da bude problem. Kao primjer, navodi situaciju u kojoj on tokom zime, za kišnih dana, biciklom dolazi na posao, u najveću zdravstvenu ustanovu u državi. Objašnjava da on tada na posao ide obučen u nepromočive pantalone, nosi kišnu jaknu, cipele za kišu... ali da se na poslu presvuče. “Skinem nepromočive pantalone i obujem ove salonske cipele. Sve se može... Nema lošeg vremena za bicikl, postoje samo loše opremljeni biciklisti”, kaže.

Moramo smanjiti zagađenje

“Uprava KC smatra da bi svakom zaposlenom trebalo obezbijediti parking mjesto. Koga zanima da li imate svoje parking mjesto? Drušvo bi moralo da destimuliše korišćenje automobila, mi moramo da smanjimo zagađenje”, smatra dr Crnogorac.