Crna Gora je daleko od toga da LGBT osobama omogući usvajanje djece

192 pregleda 34 komentar(a)
Danijel Kalezić, Povorka ponosa 2013., Foto: Damira Kalač
Danijel Kalezić, Povorka ponosa 2013., Foto: Damira Kalač
Ažurirano: 27.10.2014. 13:52h

Autovanje, odnosno otkrivanje seksualnog opredjeljenja, je težak proces koji nije uslovljen samo voljom nekoga ko je lezbejka, gej, biseksualac ili transrodna osoba. Na mogućnost autovanja, kaže Danijel Kalezić, utiče jako puno ostalih faktora.

On je protekle sedmice sa Twitter naloga cgtvituje, u okviru inicijative Crna Gora na Twitteru – uključi se u promjene, vodio diskusiju na temu LGBT prava.

Danijel je aktivista za prava LGBT osoba u NVO Kvir Montenegro. Danijel je i gej muškarac. Kada razmišlja o trenutku u kojem drugima saopštava da je gej, kaže da bi to danas uradio drugačije.

„Da mi je ova pamet i ovaj nivo nezavisnosti od bilo koga (porodice prije svega) sigurno me ne bi zanimalo šta ta osoba misli i kakve stavove ima. Odmah bih saopštio. Međutim, da sam u situaciji u kojoj sam nekada bio, a u kojoj su mnoge LGBT osobe danas, prvo bih propitao stavove te osobe, a onda saopštio ili ne“, kaže on.

Odluku da li će drugima reći da je gej, lezbejka... svaka osoba, dodaje on, mora da donese sama i to uradi u trenuku kada procijeni da je spremna na to.

​„A na nama je da radimo na kreiranju društvenog ambijenta u kome će svakoj LGBT osobi biti omogućeno da, ako želi, slobodno saopšti svoju seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet u bilo kom trenutku i bilo kome“.

Koliko je dalek taj put LGBT osoba koje žive u Crnoj Gori?

Mnogi još žive u strahu

„Pederu jedan, zašto si se nakinđurio, pogledaj se kakav si i kako te nije sramota“, uvrede su koje je, kako se sumnja, S.A. (25) iz Tivta u nedjelju u marketu Helada u tom gradu uputio članu NVO LGBT Forum Progres. Kada član LGBT zajednice nije izašao iz marketa, S.A. ga je rukom uhvatio za predio glave i nasilno gurao. Tada mu se obratio riječima:

„Pederčino jedna, kakve su ti to tetovaže, muslimanu jedan”. Član LGBT Foruma Progres ima urađenu tetovažu na grudima napisanu arapskim slovima, saopšteno je iz te organizacije.

Crnogorski LGBT aktivisti ove godine obilježavaju pet godina djelovanja. Kalezić je nedavno kazao da razloga za slavlje ima, jer je „zajednica prošla dug i težak put – od potpunog mraka do sve veće vidljivosti. Među LGBT osobama ima onih koji slobodno žive svoje živote, ali, kaže Kalezić, mnogo je onih koji i dalje žive u strahu.

​„Tokom ovih pet godina od kada su počele konkretne aktivnosti na polju promocije i zaštite ljudskih prava LGBT osoba u našoj zemlji je, rekao bih, ostvaren značajan napredak. Kada pogledam unazad, uprkos nebrojenim problemima koji su bili na tom putu, stvari se ipak odvijaju na način koji ima potencijal da dâ kvalitetan rezultat. Ne onoliko brzo koliko bismo mi željeli i ne u potpunosti onako kako želimo, ali korak za korakom idemo ka jednakosti. ​Dio nas je vidljiv i živi slobodno svoje živote. Nažalost, veliki dio LGBT zajednice i dalje živi u strahu i skriveno i nije u mogućnosti da živi slobodno po pitanju svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. I dalje imamo slučajeve nasilja, uznemiravanja, diskriminacije koji ostaju neprijavljeni. Nejednakost je prisutna i u svakodnevnom životu i u pravima. Nemamo jednaka prava u zakonima, ali imamo iste obaveze kao i svi ostali“.

Država je dužna da štiti sve građane

Kalezić je tokom diskusije na Twitteru podsjetio da je tokom Povorke ponosa u Podgorici prošle godine uhapšeno 60 osoba, te da nije bilo nijedne krivične prijave.

Ove godine, za Povorku koja je zakazana za 2. novembar, očekuje blagovremenu i adekvatnu reakciju tužilaštva i eventualno postupanje sudova u slučaju da neko pokuša da počini prekršaj ili neko krivično djelo nad LGBT osobama.

„Bilježimo određen napredak na ovom polju i procjena je da će postupanje države u tom smislu biti adekvatno. Ovo je proces u kojem svi učimo i tokom koga se kapaciteti državnih institucija grade u hodu. Nadam se da u ovom trenutku postoji svijest da je država dužna da se na apsolutno jednak način odnosi prema svim slučajevima nasilja, uznemiravanja i diskriminacije, bez obzira na to kojoj grupi pripada osoba nad kojom je ona počinjena“.

Svi smo mi ljudi, prije svega

U jednom ranijem razgovoru za Vijesti, Zdravko Cimbaljević, prvi javno deklarisan gej u Crnoj Gori, kazao je da je imao problema u svakodnevnom životu, poput poteškoća u iznajmljivanju stana – jer je homoseksualac. Cimbaljeviću je više puta i prijećeno. On je lani odselio u Kanadu, gdje je u međuvremenu dobio azil i oženio se.

Kalezić spada u one LBGT osobe koje nemaju problema u svakodnenvom funkcionisanju. Kaže da sa drugima ima više nego korektan odnos.

Prošlogodišnja Povorka ponosa u Podgorici, Foto: Boris Pejović

„Trudim se da održavam takve odnose sa ljudima. Svi smo mi ljudi, sa ovim ili onim različitostima, i u obavezi smo da jedni prema drugima pristupamo na ljudski način. I mi prema okolini, i okolina prema nama. Javno eksponiranje mi nameće dodatnu obavezu, prije svega prema grupi ljudi koju predstavljam, da u svakom trenutku svog života djelujem na način koji će ostaviti ’dobar primjer’. Svi smo mi, zapravo, samo ’obični’ momci i djevojke iz komšiluka, s jednom razlikom - naš društveni položaj nije isti kao položaj ostalih, a uz sve to mi dijelimo i trpimo sve ostale probleme sa kojima se susrijeće ostatak društva“.

Tokom godina od kako se deklarisao kao gej, kaže da je bilo teških trenutaka, ali je na njih bio spreman.

„Kao što sam i znao da šta god da se dogodi, da će proći. Problemi su tu da se rješavaju, tako da ih nikada nisam shvatao kao nešto što može da me omete ili zaustavi“, kaže. Uz teške, kao i u životu svakog od nas, bilo je i trenutaka koji izmame osmijeh.

„Poslije Prajda prošle godine samo sreo prijatelja za kojeg sam smatrao da je više nego homofobičan, a do kojeg mi je jako stalo iako nemamo priliku da se često viđamo. U pitanju je osoba koja mi je bila uzor kada sam bio srednjoškolac i od koje sam puno dobrih stvari naučio u životu, ali i u poslu. Bio sam ubijeđen da je naše prijateljstvo i odnos u potpunosti završen mojim javnim eksponiranjem. Međutim, kad smo se slučajno sreli, on je stao ispred mene i nasmijao se, rekao mi ’Praviš neke prajdove, je li?’ i zagrlio me. Od svih lijepih trenutaka, taj je bio jedan od najljepših“.

Crna Gora na Twitteru – uključi se u promjene je inicijativa Centra za demokratsku tranziju (CDT) i Fonda za aktivno građanstvo.

Do petka 30. oktobra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović. On će tvitovati o informacionom društvu u Crnoj Gori, portalu eUprave, eVladi, eParticipaciji... Njegove objave možete pratiti putem hashtaga #eMontenegro.

Želim biti roditelj, ali smo kao društvo daleko od toga

LGBT osobe se zaljubljuju i imaju jednake emotivne odnose kao i hetero osobe. Sve je to isto, nema razlike, kaže Danijel.

Ljubav je ljubav, Foto: Damira Kalač

On bi želio da bude roditelj u budućnosti. Ali, u ovom trenutku, kako kaže, realno nije moguće razgovarati o zakonskom rješenju koje će LGBT osobama u Crnoj Gori omogućiti da usvajaju djecu.

„Mislim da smo daleko od toga. Mi nemamo pravo ni na pravno prepoznavanje naših zajednica, kamoli pravo da usvajamo djecu. Sve je to, nažalost, još daleko ispred nas“.

Nekad se osjećam kao zamorče

Tokom diskusije na Twitteru, Kalezić je, pored ostalog, kazao kako se osjeća praktično kao pokusni kunić kada se govori o tome da li se neko rodi ili postaje gej.

„Osjećam se kao zamorčić u laboratoriji dok čitam kako se traži ’uzrok’ toga što sam takav kakav jesam... Zamislite da neko istražuje vaš mozak i diskutuje o tome zbog čega ste takvi kakvi ste“, napisao je on.

​Gej kafići su OK, ali je cilj opšta sloboda

Gej kafići su dobra ideja, ali je društvo u kojem će svi biti ono što jesu na svim mjestima, nešto čemu bi trebalo težiti, smatra Kalezić.

„Kafići i barovi koji su samo za LGBT osobe su generalno dobra ideja. U društvu sa visokim stepenom homofobije i transfobije takva mjesta predstavljaju mjesto slobode za LGBT osobe i važne su za svakodnevni život zajednice. Međutim, ono čemu ja lično i profesionalno smatram da treba da težimo, jeste kreiranje ukupnog društvenog ambijenta u kojem ćemo i mi, kao i svi, moći da budemo slobdni da budemo to što jesmo svuda i u bilo koje vrijeme, a ne na samo određenim mjestima“.

Novac ne može biti motiv

Kako će to LGBT da bude bolje od parada? Koliko treba da ih bude, pa da kažete dosta je, uspjeli smo? Koliko novca dobijate za taj "projekat", pitanja su koja je, pored ostalih, Kaleziću uputio Marko Đikanović, jedan od učesnika u diskusiji.

„Protest u osnovi sam po sebi donosi promjenu na bolje. Naravno, nije dovoljan samo protest, tj. Povorka. Povorka će se praviti do postizanja pune jednakosti LGBT osoba. Nakon toga će se organizovati Parada, zabavni skup, svake godine. Organizovanje Montenegro Prajda ove godine će koštati nešto više od 9.000 eura. Tačnu cifru ćemo imati do kraja sljedeće nedjelje“, kazao je Kalezić.

Osim toga koliko je potrošeno na organizaciju Povorke, pitanje novca potrošenog na promociju prava LGBT osoba je nešto o čemu se u javnosti često diskutuje i što se pominje kao motiv da se zastupaju LGBT prava.

Kalezić, kako je rekao, nema informaciju o tome koliko je novca potrošeno na promociju LGBT prava u Crnoj Gori.

„Ukupno gledano, mislim da nije potrošeno puno novca ako poredimo sa nekim drugim oblastima, te je sa toliko koliko je potrošeno urađeno puno više nego u bilo kojoj drugoj oblasti. Sve što se radi u vezi sa bilo čim - košta i za sve su potrebna sredstva. ​Mislim da postoji velika predrasuda da se na ljudskim pravima LGBT osoba u našoj zemlji radi isključivo i samo zbog novca i da se tu vrte neke ogromne pare, što apsolutno nije tačno. Mislim da to dolazi izbog pogrešnog mišljenja nekih ljudi da se neko može baviti LGBT temama iz bilo kog drugog razloga osim zbog novca“.

Bonus video: