Sječa stabala u Ulici Serdara Jola Piletića otvorila je pitanja da li je njihova sječa bila neophodna ili je ipak postojalo rješenje za njihovo premještanje. Premještanje stabala sa korijenom, pa čak i onih velikih stogodišnjih, u svijetu odavno nije nepoznanica. Bez sumnje, svako drvo se može presaditi samo što je, očigledno cijena ta koja diktira da li će se to desiti ili pak ne. U Crnoj Gori, projektantima i izvođačima radova je lakše i jeftinije posjeći zdrava stabla i zasaditi nova, pri čemu se prvenstveno misli na troškove transporta i mehanizacije koja je neophodna u slučaju premještanja, navodi se u saopštenju NVO Green Home, koje potpisuje Ksenija Medenica.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj, koja je investitor radova, Vijestima nije odgovoreno zašto su posjekli borove i dali planirali uklanjanje još nekih.
Posječena stabla su se nalazila na trotoaru, na strani kolovoza, gdje nije predviđeno širenje saobraćajnice.
Podgorica: Šegom na borove zbog parkinga >>>
Radnici “Zelenila” posjekli su devet stabala kada je počelo proširenje bulevara, iako je rekonstrukcijom bilo predviđeno uklanjanje četiri bora.
Iz NVO Gren Home tvrde da je zakonom zabranjena sječa zdravih drveća, već da se u takvim slučajevima stabla premještaju.
Iz te organizacije su saopštili da, osim nekontrolisane betonizacije, problem predstavlja i izbor biljaka koje se sade.
"Na predmetnoj dionici će se saditi magnolije koje ne pripadaju našoj nativnoj flori i ne uklapaju se u autentični izgled ovog dijela grada. Imajući u vidu da postoji još četinara u ovom drvoredu postavlja se pitanje kako će se oni uklopiti u projektovani pejzaž, ili je planirano i njihovo uklanjanje", kazala je Medenica.
Iz Green Homea navode da, i pored velikog bogatstva flore Podgorice koja broji čak 1.227 samoniklih vrsta, što je trećina ukupne flore u Crnoj Gori, u posljednjih nekoliko decenija se osjeća težnja za unošenjem novih vrsta sa drugih kontinenata, što može predstavljati prijetnju biodiverzitetu.
"Pri izboru biljaka koje će ukrasiti naše kvartove, osim dekorativnog izgleda treba imati na umu brojne faktore koji će doprinijeti poboljšanju životne sredine. Prije svega misli se na veličinu stabla, odnosno gustinu krošnje koja daje hlad, štiti od buke, utiče na temperaturu i vlažnost vazduha, te daje određene količine kiseonika koje se razlikuju od vrste do vrste. S obzirom na biološke karateristike, vjerujemo da magnolija ne može nadoknaditi funkciju koju su imali posječeni četinari. Osim toga smatramo da je neophodno zadržati urbano nasljeđe i uklopiti ga u novoprojektovana rješenja", kazala je ona.
U Green Homea smatraju da pejzažne arhitekte koji se bave planiranjem ovih površina, ne razumiju da ukrasne vrste iz naših predjela mogu svojom ljepotom i značajem nadmašiti biljke koje su trenutno popularne, te da radije pribjegavaju unešenim vrstama.
"Ili su pak neki drugi interesi u pitanju", navodi se u saopštenju NVO Green Home.
Kako su Nikšićani sačuvali lipe
Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta Ozon na svom je Facebook profilu podsjetio na namjeru nikšićke lokalne uprave da posiječe drvored lipa u centru grada, što je izazvalo spontan revolt građana i nevladinih organizacija. Tada je, zbog rekonstrukcije dijela Ulice Ivana Milutinovića, planirana sječa 50 stabala lipe starih pola vijeka.
"Ali to je Nikšić, tamo ljudi kad izađu na ulicu urade nešto... U Glavnom gradu Facebook aktivisti i dalje dominiraju...", napisao je on.
Hoće da posjeku simbol Nikšića zbog kamiona >>>
Bonus video:
