Sunovrat Petrovca, nekada elitnog ljetovališta, urbanističko uništavanje, revolt građana nakon saznanja da im svaka manja kiša pretvara život u noćnu moru, ujedinjenje oko ideja formiranja opštine i nervoza budvanske vlasti koja se suočava sa uzavrelim strastima aktuleni su izazovi sa kojima se ta mjesna zajednica suočava.
Najbolji svjedok aktulenih dešavanja nekadašnji je lider budvanskog DPS-a, bivši ministar turizma i direktor Hotelske kompanije „Budvanska rivijera“ te doskorašnji ambasador Crne Gore u Atini i Madridu, staromještanin Ivo Armenko. On za „Vijesti“ govori kako je urbanističko divljanje dovelo do udruživanja Petrovčana i izbrisalo političke netrpeljivosti.
Armenko, koji je do prije deceniju donosio sudbonosne odluke o razvoju metropole turizma, ocijenjuje da su “Petrovčani shvatili da su izgubili Petrovac“, te da podržava njihovu inicijativu za formiranje samostalne opštine.
Shvatili smo da smo izgubili Petrovac
„Prepoznao sam u ovom okupljanju Petrovčana jednu energiju koja se javlja kao posljedica svih događaja u proteklih par godina. Petrovac je bio dosta dobro sačuvan u ovoj euforiji gradnje, stanogradnje, devastacije prostora, zlouoptrebe raznih planskih dokumenata. Dosta dobro je stajao po strani. Međutim, posljednje dvije godine, Petrovac, koliko je mali, vjerovatno ga je bilo lako uništiti sa ova tri - četiri megalomanska graditeljska projekta. On je potpuno izgubio svoj karakter. Petrovčani su shvatili da su izgubili Petrovac...“, kazao je Armenko.
Izgradnja 11-ospratnog kondo hotela „Blue sail“ kompanije Zetagradnja i Ljetopis automotive, te devetospratnog hotela „Cristal Rivijera“ kompanije „Euromix trade“ i HG „Budvanskeska rivijera“ na samoj obali, za Armenka je neprihvatljivo. On je šokiran pristankom da se sazida 300 metara betonski zid prema moru visok 50 metara.
„Posljednja dva projekta, nekontrolisana visina, gabariti... Petrovčani su osjetili da je u pitanju prevara 'a la budvanski način'. Navodno da su to neki kondo hoteli, koji su u suštini sve ovo što su kompleksi poput Tre canne, Zavale... stanovi za tržište. To je prepoznato, ne možete više nikoga da varate nekom pričom o savremenim trendovima i tendencijama u turizmu Evrope. To je fina finta da se zaobiđu propisi i napravi izuzetan profit za malu grupu ljudi. A u svemu gubi mjesto, gubi Opština, gube svi“, ocijenio je Armenko.
Upravo sve to dovelo je do stvaranja nove energije kod mještana da se nešto mora uraditi.
„Petrovčani su shvatili da nakon svega imaju izgubljenu budućnost, da je devalvirano sve ono što su do sada stekli. Petrovac nekada kao ekskluzivno turističko mjesto, bio je omiljen za zapadnoevropsko tržište. Sada je izgubio svoj karakter, vrijednost. Kao čovjek koji se bavio turizmom, što je glavni resurs od čega je Petrovac živio, sve je dovedeno u pitanje. Nekada je Petrovac imao izuzetno 'jak' privatni smještaj od deset hiljada ležaja u komfornim kućama i vilama, te izuzetno dobru, kontrolisanu ponudu u hotelskom smještaju, nekih 1.500 ležaja“, ističe Armenko.
Bio sam u DPS-u, sad sam depolitizovan
Prema njegovim riječima, graditeljskim projektima, gdje ne znamo što je posrijedi, ali očigledno da je u pitanju stanogradnja, Petrovac je devastiran.
„Budva se ponaša prema Petrovcu kao prema periferiji, posmatra ga kao prostorni resurs kojim gazduje u smislu prodaje. Petrovac preko svoja dva odbornika u lokalnom parlamentu ne može uticati na politiku Opštine Budva. Slabost Petrovca je da ima trenutno izuzetno bogat resurs, a malo uticaja na vlast. Vidim opravdanost u namjeri osnivanja opštine. Jeste u pitanju revolt, ali sa puno osnova. Podržavam tu inicijativu“, zaključio je Armenko.
Iako je nekada bio čelni čovjek vladajućeg DPS u Budvi, Armenko je kazao da je sada „depolitizovan“.
Armenko je napustio čelnu poziciju DPS-a u Budvi još 2002, kada je na vlast došla koalicija prosrpskih partija i LSCG, čija je vlast nakon tri i po godine neslavno završila.
Od izbora 2005, kada je DPS sa trijumfalnih 73 odsto glasova došao na vlast, Armenko nije bio uključen u neku od izvršnih funkcija.
Ljudi su sad shvatili što im se dogodilo
Prema Armenkovim riječima, graditeljskim projektima gdje ne znamo šta je po srijedi, ali očigledno da je u pitanju stanogradnja, Petrovac je devastiran .
„Svela se sezona na par mjeseci, cijene su srozane, ne samo u izdavanju kreveta, od čega su živjeli mještani, nego i u vrijednosti nekretnina. Petrovac je do prije par godina imao veću cijenu kvadrata stana, čak duplo od Budve, prodavao se kvadrat za četiripet hiljada eura. Sada se dogodilo da u Petrovcu ne možete stan prodati za 1.200 eura po kvadratu. Ljudi su shvatili šta im se dogodilo, sa onim što ostavljaju svojoj djeci. Petrovac je postao periferija Budve, kada je u pitanju komunalno uređenje. Posljednje septembarske poplave, tri u 20 dana, su samo posljedica svega onoga što se radilo u Petrovcu. Niko sada nije izmislio kišu, niti kiše sada više pada nego ranije. Jednostavno, Petrovac je toliko komunalno neuređen“, naglasio je Armenko.
Buljarica je postala najveća septička jama na Mediteranu
Armenko je ocijenio da je Buljarica najveća septička jama na Mediteranu i divlje gradilište.
„Trebalo bi da zabrine ukupnu vlast u Crnoj Gori šta se to dešava u Buljarici. Buljarica je totalno neuređeno područje, koje nema ni kanalizacionu mrežu, ni urbanističke planove. Imate svakodnevne 'napade' divlje gradnje na prostor. Troši se dragocjeni resurs, ne samo lokalni".
Privatizacije propale jer nije praćeno poštovanje obaveza
Ime Iva Armenka gotovo je neizostavno prilikom pominjanja privatizacija brojnih hotela na budvanskoj rivijeri, kojima je nekada gazdovalo tadašnje Hotelsko-turističko preduzeće „Budvanska rivijera".
Armenko, koji je 2004. napustio direktorsko mjesto, navodi da je svaka privatizacija uspješno sprovedena u svojim početnim fazama, ali da nije praćeno poštovanje ugovorenih obaveza investitora.
„Bio sam akter privatizacije, jednog dijela, za vrijeme moga mandata. Mislim da smo mi to dosta savjesno i profesionalno odradili. Međutim, što sa desilo, za svaki ugovor treba da pratite njegovo izvršenje. Slabosti su nastale neblagovremenim praćenjem neizvršenja ugovorenih obaveza od strane određenih investitora. Tako su se javili neki 'As' , nezavršeni odnosi sa 'Avalom' , 'Mogrenom'. Da su se blagovremeno intervencije napravile, da su revizije ugovora na vrijeme obavile, ne bi do ovoga došlo“, kazao je Armenko, koji dodaje da je 2004. napustio Budvansku rivijeru.
Bonus video:
