Crna Gora ne bi trebalo da gradi novi blok termoelektrane Pljevlja koji bi se bazirao na lignutu prije nego razmotri blok na biomasu jer bi to moglo biti efikasnije i ekonomičnije rješenje. Trebalo bi razmotriti i potencijal za izgradnju reverzibilne hidroelektrane na brani Otilovići i kopu Potrlica, kazao je ekonomista u oblasti energetike Aleksandar Kovačević koji je za nevladinu organizaciju Grin Houm uradio studiju "Razvoj energetskog kompleksa Pljevlja".
Elektroprivreda sada razmatra tri preostale (jednu češku i dvije kineske) ponude sa tendera za gradnju drugog bloka TE. Njihove ponude vrijede od 250 do 356 miliona. Osim ukupne cijene izgradnje, koju bi kasnije vraćali potrašači kroz cijenu struje, važno pitanje je zaštita prirode i zdravlje građana, kao i uticaj na ekonomski razvoj.
"Preporuka studije je da se sa sadašnjom infrastrukturom i resursima učini sve kako bi imali maksimalnu racionalizaciju u narednih 4-6 godina i kako bi se, što je više moguće, smanjilo zagađenje. Niz jeftinih rješenja se mogu primijeniti. Odmah treba razmotriti gradnju novog bloka na biomasu koji bi bio nešto manji, mnogo fleksibilniji i efikasniji. On bi dao i pozitivne efekte na industriju i zaposlenost. Svakako treba razmotriti i reverzibilnu elektranu kao ozbiljnu mogućnost", kazao je Kovačević.
Rudnik sada ima previše zaposlenih i iskopana količina uglja po angažovanom radniku je mala. Ako će elektrana biti konkurentna, mora se podići i produktivnost Rudnika
Pljevlja su, kako je rekao, mjesto strateški pozicionirano u odnosu na regionalno tržište energije i sigurno zahtijeva da se tu nešto gradi, ali smatra da ima različitih rješenja kojima bi se postigao bolji ekonomski rezultat nego gradnjom bloka koji bi koristio ugalj.
Kovačević kaže da je glavno pitanje da li Crnoj Gori u narednom periodu treba ovako veliki i skupi izvor električne energije, kada su male šanse da Kombinat aluminijuma bude veliki potrošač kakav je bio ranije, kada planirani jadransko-jonski gasovod može da obezbjedi jeftiniju energiju, a gradnja podvodnog dalekovoda za Italiju može da stvori drugačije uslove na tržištu, jer u Italiji ima konkuretnih i efikasnih elektrana. Dodatni razlog protiv drugog bloka na ugalj je i to što Evropska unija pooštrava ekološke standarde, što uslovljava veća ulaganja i povećava cijenu struje iz takvog izvora.
Za njega prvo pitanje je da li Crnoj Gori treba još struje jer onda mora postojati njena efikasna upotreba da bi sistem bio održiv.
"Ako gradite blok na ugalj, koji je nefleksibilan odnosno ima ravnomjernu proizvodnju, to podrazumijeva da ćete imati i istu takvu industrijsku potrošnju struje. Toga u Crnoj Gori nema, a nema ni u regionu. Budućnost sigurno nosi uvećanu fleksibilnost zbog solarne energije, energije vjetra i zbog varijabilnosti tržišnih odnosa. Kabl prema Italiji će ostvariti mogućnost da se hidroelektrane iskoriste na potpuno drugačiji način nego danas. Italijansko tržište ima ponekad vrlo niske cijene, a u vršnim periodima plaća visoke cijene i tada se struja iz vaših hidroelektrana može bolje iskoristiti. Pitanje je da li bi željeli da taj profit od hidroelektrana upotrijebite za pokrivanje troškova neefikasne termoelektrane. Ti odnosi zahtijevaju posebnu analizu", kazao je Kovačević, navodeći da elektrane na biomasu mogu biti u takvim slučajevima mnogo fleksibilnije i korisnije. On je naveo da je drvna biomasa u tom regionu gusta, kvalitetna, ima je dovoljno i raste brzo.
Kovačević je stručnjak za ekonomiju energetike. Objavio je više studija za Svjetsku banku, Međunarodnu Agenciju za energiju, UN, USAID i druge međunarodne organizacije.
Rudnik nije efikasan, moguće smanjenje broja radnika
On navodi da stanje rudokopa i zalihe nisu takve da omogućavaju ekonomičnu proizvodnju. "Bojim se da je ovaj projekat kakav je sada suviše jednostavan i zahtijeva mnogo složeniju analizu svih eksternih efekata. Ako želite napraviti ekonomičnu elektranu, treba da imate ekonomično kopanje uglja. To se još nekako i ostvaruje na kopu Potrlica ali na ovim malim kopovima nema pomena o tome. Ako se krene u eksploataciju malih polja, produktivnost opada i jedinična cijena raste. Maoče je dosta komplikovano za eksploataciju.
Rudnik sada ima previše zaposlenih i iskopana količina uglja po angažovanom radniku je mala. Ako će elektrana biti konkurentna, mora se podići i produktivnost Rudnika, što podrazumijeva da jedan veliki broj ljudi ostaje bez posla. Ne postoji varijanta u kojoj će on ubuduće zapošljavati ovaj broj ljudi”, kazao je Kovačević.
Skupa tehnologija za smanjenje zagađenja iz TE na ugalj
Pljevlja su najzagađeniji grad u Crnoj Gori, a izvor zagađenja su Termoelektrana i veliki broj domaćinstava i drugih zgrada koje se zagrijavaju na ugalj. Vlada zbog toga potencira da graditelj bloka koristi najveće ekološke standarde, kao i da omoguće takozvano daljinsko grijanje za grad.
"EU je uvela nove propise kako bi smanjila zagađenje sumpor-dioksidom i azotnim oksidima. To znači korišćenje najmodernih tehnologija, i značajno povećava cijenu. Da bi ste te tehnologije primijenili na ekonomičan način morate imati ogroman blok od 600 do hiljadu megavata, ali za njega u Pljevljima nema dovoljno uglja. Na drugoj strani imate mogućnost korišćenja biomase koja nema sumpora, ni azotnih oksida i ispušta mnogo manje drugih štetnih materija. To dramatično pojeftinjuje proces ekološke zaštite", naveo je Kovačević.
Zagađenje iz zgrada u gradu koje se griju na ugalj moglo bi se smanjiti kada bi se koristile efikasnije peći, poput kaljevih umjesto limenih, ili nove tehnologije poput takozvanih toplotnih pumpi koje je već vidio da se koriste u Pljevljima.
"To se može uraditi odmah. Međutim, napravljena je situacija da ljudi sada ne ulažu u svoje grijanje nego čekaju da se jednog dana napravi sistem centralnog grijanja. Ako bi se pravio ovaj sistem, potrošači ga mogu prihvatiti jedino ako bude jeftin i konkurentan postojećem načinu, a da ga niko ne subvencioniše i da ne povećava cijenu struje iz Termoelektrane", kazao je Kovačević.
Bonus video:
