Efikasna primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti, uz izricanje propisanih novčanih kazni, pomogla bi da se shvati riješenost države da obezbijedi suštinsku, a ne samo formalnu ravnopravnost muškaraca i žena, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević.
Ona je, komentarišući Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti, o čemu je završena javna rasprava, objasnila da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti opšti zakon, čija se primjena uglavnom oslanja na Zakon o zabrani diskriminacije i druge specijalizovane zakone.
"Uprkos tome, smatram da ga ovim izmjenama treba učiniti primjenjivim, jer to do sada nije bio", rekla je Raičević agenciji MINA.
Ona smatra da je pozitivna promjena u Nacrtu zakona uvođenje prekršajne odgovornosti za pravna i odgovorna lica u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave i lokalne samouprave koja ne poštuju obavezu upotrebe rodno osjetljivog jezika.
"Pozitivna promjena je i uvođenje prekršajne odgovornosti za pravna lica koja ne obezbijede edukaciju zaposlenih o postizanju rodne ravnopravnosti, ne prikupljaju i ne iskazuju prikupljene statističke podatke po polnoj pripadnosti, ne odrede koordinatora/ku za aktivnosti koje se odnose na rodnu ravnopravnost", kazala je Raičević.
Ona je podsjetila da je prethodni zakon iz 2007. godine predviđao samo jednu sankciju za nepoštovanje obaveze iskazivanja statističkih podataka po polnoj pripadnosti, dok su, kako je navela, izmjenama i dopunama predviđene novčane kazne od 250 do šest hiljada eura.
Propisati parnice u vezi s rodnom ravnopravnošću
Na pitanje da li će Centar za ženska prava dostaviti primjedbe na Nacrt i na šta se one odnose, Raičević je odgovorila potvrdno, uz obrazložnje da je neke od primjedbi već izložila na javnoj raspravi koju je organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
"Tražimo između ostalog da se zakon dopuni na način da se propiše prebacivanje tereta dokaza na tuženu stranu kako bi zakon pružio efikasniju zaštitu. Na primjer, kako će zaposlena žena dokazati da zarađuje manje od svog kolege ako u to opravdano sumnja ili sazna, a nema pristup dokumentu koji to dokazuje?", precizirala je Raičevič.
Ona smatra da treba propisati da parnice u vezi sa rodnom ravnopravnošću budu besplatne barem do nekog određenog nivoa.
"Zatim treba pojačati zaštitu višestruko diskriminisanih grupa, kao što su na primjer žene sa invaliditetom. Da bi zakon bio primjenjiv treba dodatno precizirati nadležnosti inspekcijskih službi u skladu sa ovim zakonom i ojačati kapacitete Odjeljenja za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava", rekla je Raičević.
Ona je ukazala da je izmjenama i dopunama propisana nadležnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava za pokretanje prekršajnog postupka, što, kako je objasnila, zahtijeva zapošljavanje stručnih osoba koje bi bile u stanju da pokreću i vode tu vrstu postupaka, "a kojih u ovom trenutku nema među zaposlenima u Odjeljenju".
"Dalje, nejasna je definicija posredne diskriminacije u članu 4 Nacrta, gdje se pominje "opravdani zakoniti cilj" za diskriminaciju, pa smo i tu tražili pojašnjenje", dodala je Raičević.
Za početak kažnjavati javne funkcionere
Upitana da li je promjena zakonskog okvira dovoljna za postizanje rodne ravnopravnosti u crnogorskom društvu, Raičević je odgovorila da nije.
"Ali vjerujem da bi efikasna primjena zakona, uz izricanje propisanih nočanih kazni mnogo pomogla da se shvati ozbiljnost ovih mjera i riješenost države da obezbijedi suštinsku, a ne samo formalnu ravnopravnost muškaraca i žena", rekla je ona.
Raičević je kazala da bi za početak počela sa kažnjavanjem javnih funkcionera i funkcionerki, poput, kako je navela, Ljubice Bebe Džaković za diskriminatorne javne izjave koje se kose sa odredbama Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zabrani diskriminacije.
"Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je, kao što sam navela, ovlašteno da pokrene postupak, pa da vidimo da li će to i učiniti", rekla je ona.
Očekivan podatak da Crnoj Gori trenutno nedostaje tri hiljade žena u reproduktivnom periodu
Komentarišući uključenost države u promociju integrisanja rodne perspektive u svim politikama i da li se dovoljno zalaže, Raičević je kazala da se država ne bavi dovoljno promocijom tih politika i da je potrebno mnogo više.
"Između ostalog, potrebno je da izdvoji adekvatne resurse za primjenu usvojenih politika, da obezbijedi lako dostupne mehanizme za njihovu primjenu i da redovno vrši praćenje i evaluaciju te primjene", ocijenila je ona.
Komentarišući podatke da Crnoj Gori trenutno nedostaje tri hiljade žena u reproduktivnom periodu, a da su projekcije da će taj broj biti veći, Raičević je kazala da je taj podatak očekivani rezultat društvenih odnosa u kojima se žene ne poštuju i ne doživljavaju kao vrijedna i ravnopravna ljudska bića.
"Taj podatak možda i najbolje ilustruje kako tvrdi patrijarhat uništava društvo", zaključila je Raičević.
Bonus video:
