U Nikšiću je na teresi hotela “Onogošt”, u organizaciji pčelarske organizacije “Nikšić”, a u sklopu "Septembarskih dana", organizovana izložba pčelinjih proizvoda na kojoj je učestvovalo oko 50 izlagača iz Crne Gore i Republike Srpske.
Cijene su se kretale od tri eura, koliko koštaju propolis kapi, polenov prah koji je za euro skuplji, do vrcanog, meda u saću i meda sa suvim voćem i đumbirom, čije cijene su 10 eura. Toliko je koštala i rakija meduška.
Miloje Vujašević, rodom iz Pljevalja, koji živi u Podgorici i pčelarstvom se bavi duže od 15.godina prvi put je učestvovao na nikšićkom sajmu meda.
"Počeo sam pčelarstvom da se bavim iz ljubavi, da bi hobi tokom vremena prerastao u dodatni posao. Sada je to porodični biznis, mada mi se čini da najviše tereta ja povučem“, kazao je Vujašević.
Ima oko 70 društava i pčele drži po okolini Podgorice, dok ih ljeti seli za rodna Pljevlja, u Vrulju.
"Može se zaraditi ali ne kao što misle pojedini. Dosta se uloži truda i finansijskih sredstava, ali kada se dođe do malo većeg broja onda ima i neke zarade. Godina je malo lošija od prošle, ali ne žalim se“, kazao je Vujošević.
Kako pčelari rekoše ova godina je za oko 30 odsto slabija od prethodne.
Magdalena i Radoje Kilibarda iz Banjana se 20 godina bave pčelarstvom. Naslijedili su, porodičnu tradiciju, a Magdaleni, koja je iz Bosne, nije teško pao "slatki" posao.
"Brzo sam se na sve navikla i to samo zbog meda. Imamo oko 150 društava i ovim poslom se isplati baviti samo kada se radi porodično", kazala je Magdalena.
I Nada i Bućko Krković, iz Podgorice, imaju pčelarski staž dug dvije decenije.
"Pčele držimo u Malesiju, Pipere, Rovce, Skadarsko jezero. Ne ide prodaja baš najbolje, ali se ipak isplati baviti se ovim poslom“, kazala je Nada.
Iako u narodu postoji izreka: "Koristimo med kao hranu, da ga ne bismo koristili kao lijek", u Crnoj Gori to još uvijek nije zaživjelo u pravom smislu riječi. U nekim zemljama med se naziva "mlijekom za stare", jer su njegovim konzumiranjem starije osobe vraćale snagu i popravljale životnu funkciju.
"Značaj pčelarstva za opstanak ljudskog roda na zemlji je od presudnog značaja, jer oko 80 odsto cvjetnih biljaka oprašuju pčele. Primjera radi, u SAD vlasnici plantaža plaćaju pčelarima i do 150 dolara po košnici da bi im vršili oprašivanje i tako uvećali prinose. Kod nas još u potpunosti ne uviđamo taj značaj, tako da ponekad naši pčelari imaju i neugodnosti sa seljenjem pčelinjih društava", kazao je glumac Miro Nikolić, koji je vodio program.
Da bi se situacija promijenila pčelarska organizacija "Nikšić" pored "Dana meda" organizuje razne edukativne seminare kako bi što više propagirali značaj meda. Takve aktivnosti i ne čude ako se zna da je u Nikšiću rođen utmeljivač savrmenog crnogorskog pčelarstva Filip Koprivica, koji je davne 1934. godine kao upravnik Poljoprivrednog dobra i škole u Brezoviku organizovao prve tečajave za pčelare.
Nikšićka pčelarska organizacija okuplja oko 250 članova i najbrojnija je i najorganizovanija u državi, a njen predsjednik Vojin Đukanović kazao je da je manifestacija koju organizuju iz godine u godinu sve masovnija i kvalitetnija, što je dokaz da je pčelarstvo u stalnom usponu.
Prema riječima predsjednika Opštine Nikšić Veselina Grbovića raduje činjenica da je u Nikšiću svakim danom sve više pčelarskih društava, kao i sve veći broj mladih koji se opredjeljuju da im pčelarstvo bude glavno zanimanje.
"Poznato je da pčelarstvo zahtijeva punu posvećenost, ogroman trud i rad i neizmjerno strpljenje prema ćudima prirode, nerodnim godinama, strpljenje do prvih rezultata. Ali, vi koji ste ovdje pokazujete da nikšićko pčelarstvo ima budućnost i da više ne predstavlja samo zanimanje za penzionere, već i unosan posao mladih ljudi“, kazao je Grbović.
Istakao je da su prirodno bogatstvo nikšićkog kraja, energija pčelara i pomoć nadležnih institucija pravi recept za kvalitetan proizvod koji može naći put do evropskih trpeza. U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su narodni guslar Milan Vujović i KUD „Zahumlje“.
Ivanović: Radite više, manite se loših primjera iz dnevnih novina
Manifestaciju je zvanično otvorio ministar poljoprivrede Petar Ivanović koji je kazao da će "Kuća meda" u Danilovgradu, gdje se već proizvodi vosak, biti završena do kraja godine. Vosak se, kako je kazao, više ne uvozi, nego se i izvozi, a nada se da će od iduće godine krenuti i izvoz meda.
Ministar je kazao da su raspisali oglas kojim su pozvali mlade da daju doprinos oblikovanju tegli, zaštitnog znaka, a sve u cilju da se konačno crnogorski med nađe u crnogorskim prodavnicama.
"Živimo u vremenu paradoksa gdje jedan od naših najboljih proizvoda ne možemo naći u prodavnicama. Govorimo o sektoru koji godišnje pravi oko pet miliona eura u Crnoj Gori zahvaljujući vrijednim ljudima poput vas i ja sam siguran da ako budemo radili korak po korak, ako budemo nastavili ovu zajedničku saradnju kako smo je postavili i gurali je dalje, da možemo i duplirati proizvodnju meda u Crnoj Gori“, kazao je Ivanović.
A da bi se to i dogodilo ministar je zatražio pd pčelara da rade više, da se manu loših komentara i loših primjera iz dnevnih novina.
"Ugledajte se na one koji vam mogu otvoriti putokaz kako da stvarate bolje, zarađujete više, proizvodite više. I to ne radi mene i ne radi Saveza pčelara, nego radi vas“, poručio je Ivanović.
Liker od banane privukao pažnju posjetilaca
Štand Dragiše Jovanovića iz Nudola privukao je brojne posjetioce jer su pored proizvoda od meda, mogli da probaju i liker od banane, kako reče vrijedni domaćin, jedinstven na crnogorskom tržištu.
"Ovaj liker se po prvi put ove godine pojavljuje na sajmovima. Već sam ga promovisao na sajmu u Trebinju, Ivanjici kod Dubrovnika i Herceg Novom. Ljudi liker prvo kupe iz radoznalosti, a kad probaju onda kupuju zato jer im se dopada“, kazao je Jovanović i dodao da to "slatko zadovoljstvo" košta 15 eura flaša od pola litra.
A Jovanovićev štand je bio pun raznih likera – od oraha, kajsije, višnje, narandže, koprive. Nije zaboravio ni ljubitelje dobre kapljice pa se na štandu našla i šljiva, loza, dunja, kruška, stomaklija, ali i tzv. hajdučko srce.
"Radim kao vozač, vozim đake i dok čekam da se škola završi smišljam šta bi još novo mogao da napravim. Za sledeću godinu pripremam novi liker od južnog voća. Biće to još jedno iznenađenje“, kazao je Jovanović koji ima oko 80 društava pčela i kako u šali reče, svo voće osim banane.
Galerija
Bonus video:
