Zabrinuti su ovih dana poznati bojanski ribari Safet Kolari i Željko Knežević. Meteorolozi za večeras najavljuju jak jugo a Bojanom je do mora svakog jutra sve teže.
“Danas sam nekako i ušao, a sjutra ne znam hoću li moći izaći na more”, riječi Kneževića najbolje svjedoče o stanju na ušću desnog rukavca Bojane, čija je širina dosegla visinu svjetskog rekorda u skoku u dalj dok je najveća dubina ravna gazu male ribarske barke.
Zato su svi veći brodovi i barke duboko usidreni na obalama rijeke jer je vlasnicima, da bi eventualno izašli na more i otplovili, potrebna mala ekskurzija preko drugog, zajedničkog rukavca.
Na pitanje kako će u lov ako narednih dana ušće bude pliće i uže, Kolari sliježe ramenima.
“Ne znam, prvi put je ovako”, kaže Kolari.
I on i Knežević žive od ulova i prodaje ribe i zato im svako novo jutro donosi neizvjesnost i nelagodu. Sa zabrinutošću čekaju najavljeni jugo koji ako potraje, rukavac lako može pretvoriti u stajaću vodu, a Bojanu u „slijepu ulicu“.
Bojanom se u more barkama trenutno može samo striktno se držeći lijeve obale. Iz mora, rijeci se mora prići sa suprotne strane, pa opet uz lijevu obalu.
“Ovo je katastrofa, nezapamćeno”, doviknuo je reporteru Vijesti čovjek iz barke pokazajući na ušće. Gotovo svi sagvornici Vijesti tvrde da nikad ne pamte uže i pliće ušće. 
“Ovdje sam decenijama ali ne pamtim da je ušće ikada bilo ovako”, kazala je vlasnica restorana “Miško”, Vesna Leković.
Predsjednik NVO Zeleni korak Dželal Hodžić tvrdi da je pitanju prirodni fenomen, ali i da ljudski faktor ima svojih zasluga za stanje na Bojani.
“Problem „začepljenja“ desnog rukavca direktna je posljedica uslova i stanja u širem akvatorijumu rijeka Bojane i Drima i neregulisanog režima vodostaja Skadarskog jezera”, kazao je Hodžić Vijestima.
Pojasnio je da Crna Gora i Albanija već deset godina ne mogu da se dogovore oko zajedničkog pristupa regulisanja režima nivoa Skadarskog jezera i podjsetio da su naši susjedi u zadnje vrijeme izgradili četiri hidrocentrale na Drimu.
“Time je drastično smanjen dotok vode Bojani. Ako uzmemo u obzir i informaciju, iako nezvaničnu, da su naši susjedi u posljednjih 20 godina deponovali skoro 40 hiljada tona šuta i otpada u korito rijeke sa njihove strane, uzrok problema je jasniji”, kazao je Hodžić.
Usljed svega toga, naveo je, i nekontrolisane eksploatacije pijeska na Drimu, smanjena je i „prihrana“ obalama donjeg toka. “To podstiče eroziju obala, obrušavanje starih i bolesnih stabala u rijeku što usorava i djelimično blokira protok vode”, kazao je. Hodžić se osvrnuo i na ljudski faktor, koji prema njegovoj ocjeni, snosi veliku odgovornost za stanje na Bojani, posebno rukavcu koji pripada Crnoj Gori.
“Intenzivna gradnja mega-kvadratnih vikendica iziskuje bespravnu sječu stabala koja se bacaju u rijeku. Zajedno sa onim koji u gornjem toku padaju zbog erozije, ta stabla na neki način prave jednu vrstu podvodne blokade jer se padajući na dno, talože u mulju i u kontinuitetu utiču na visinu dubine a time i protoka”, ocijenio je Hodžić.
Kazao je da je Bojana u nadležnosti JP za upravljanje morskim dobrom, ali da se to preduzeće nije pokazalo kao dobar domaćin. 
Sekretar NVO “Bojana” Momo Čapunović pozvao je nadležno ministarstvo, Morsko dobro, Opštinu, civilni sektor i vlasnike vikendica da se svi uključe u rješenje problema.
“Upalila se crvena lampica i to je znak da svi moramo urgentno djelovati. Ako je kralj Nikola prije više od stotinu godina mogao priuštiti konstantno prisustvo bagera na ušću Port Milene da ga more ne bi zatvorilo valjda i mi vijek kasnije u eri moderne tehnologije možemo učiniti nešto da odbranimo rijeku”, kazao je Čapunović. Ocijenio je da bi država moralo hitno da formira ekspertsku ekipu koja bi izradila studiju kao trajno rješenje problema.
“To rješenje postoji, ali moramo da reagujemo odmah i svi zajedno”, kazao je Čapunović.
Rajko Mihović iz “Morskog dobra” Vijestima je kazao da to preduzeće nije nadležno za problem na ušću rijeke i odgovornost adresirao na Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede. Portparol tog ministarstva Vijestima juče nije odgovorao na pozive.
Pobodeno 50.000 šipova
Biodiverzitet desnog rukavca Bojane narušen je i postavljanjem velikog broja šipova, koji prema nekim procjenama prelazi cifru od pedeset hiljada. “Šipovi su u mulju kao betonirani nakon dva do tri dana. I to je jedna vrsta podvodne blokade, a osim toga većina šipova su impregnirani pragovi sa šina, odnosno kancerogeni”, kazao je predsjednik nevladine organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić. Upućeni za Vijesti govore kako se sjećaju da su svojevremeno pragovi sa šina o kojima govori Hodžić šleperima dovoženi na Adu Bojanu.
Kućice na 50 metara od obale
Koordinator projekta Bojana tour, Španac Pedro Fernandez nedavno je boravio u Ulcinju i bio neprijatno iznenađen situacijom na Bojani. “Kada je vidio kućice na vodi, rekao je da to nema nigdje u svijetu. Prema njegovoj ocjeni, kolibe su morale biti građene najmanje 50 metara od vode. Na samim obalama trebalo je graditi kejeve”, kazao je Hodžić koji je bio domaćin Fernandezu tokom njegove posjete ulcinjskoj rivijeri.
Galerija
Bonus video:
