Za protekle dvije godine Ministarstvo pravde dobilo je 194 zahtjeva za naknadu štete zbog neosnovanog pritvora, pa je iz budžeta za greške u pravosuđu u samo nekoliko riješenih predmeta isplaćeno nešto više od 200.000 eura.
Ta cifra, međutim, biće sitniš u poređenju sa onim što će pretrpjeti budžet kada na naplatu stignu brojne tužbe za naknadu štete, koje bivši pritvorenici potražuju preko sudova.
Samo u predmetu za “Deportaciju Muslimana” u proteklih nekoliko mjeseci iz budžeta je otišlo nekoliko stotina hiljada eura, koje su zbog neosnovanog pritvora isplaćene pravosnažno oslobođenim.
Samo mali broj bivših pritvorenika pristaje da se nagodi sa Ministarstvom pravde oko naknade jer dvostruko veće iznose dobijaju kad preko parnice na sudu traže isplatu novca
Greške oko neosnovanih pritvora prave se na relaciji policija - tužilaštvo - sud, ali za obeštećenje pritvorenika i naknadu štete nadležno je Ministarstvo pravde.
Okrivljeni, koji su pravosnažno oslobođeni ili je prekunut postupak protiv njih, imaju zakonsko pravo da traže novac zbog toga što su bez razloga provodili dane iza rešetaka.
Samo mali broj bivših pritvorenika pristaje da se nagodi sa Ministarstvom pravde oko naknade jer dvostruko veće iznose dobijaju kad preko parnice na sudu traže isplatu novca zbog neosnovanog robijanja.
“Zakonikom o krivičnom postupku propisano je da se naknada štete može ostvariti u dvije vrste postupka - organa uprave u upravnom postupku i suda u parničnom postupku. Za donošenje odluke o naknadi štete primarno je nadležan upravni organ - Ministarstvo pravde, jer se prije podnošenja tužbe sudu za naknadu štete, oštećeni mora obratiti nama. Ukoliko Ministarstvo pravde o zahtjevu ne donese odluku u periodu od tri mjeseca ili ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen, nakon toga, stranka može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom”, pojasnili su “Vijestima” u Ministarstvu pravde.
Ministarstvo pravde
Da bi napravili neki red oko isplate novca, Ministarstvo pravde je napravilo tri kategorije za isplatu, pa mjesec pritvora može da košta od 600 do 2.000 eura.
Tokom 2012. Ministarstvu pravde ukupno su podnijeta 172 zahtjeva, a u 2013. 122 zahtjeva za naknadu štete zbog neosnovanog lišavanja slobode
Nešto manje cifre opredijeljenje su za slučajeve kada je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja ili je optužba odbijena usljed odustanka državnog tužioca od daljeg krivičnog gonjenja. Pa tako pritvorenik, koji je greškom robijao, a ako ranije nije bio osuđivan za dan u Spužu može dobiti 1.700 eura.
“Radni tim imao je u vidu sudsku praksu u predmetima ove vrste koja se opredjeljuje za mjesec dana neosnovanog lišenja slobode u rasponu od 3.000 € do 4.000 kao i novčana sredstva kojima raspolaže ovo ministarstvo u skladu sa opredijeljenim budžetom za svaku godinu”, naveli su u tom ministarstvu.
Zaključeno 19 sporazuma u 2013. godini
Zlatko Tarle, bivši optuženi u sudskom procesu Morinj, koji je pravosnažno oslobođen optužbi za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima, na ime neosnovanog lišavanja slobode dobio je nedavno 60.000 eura
U Ministarstvu prade je u 2012. godine zaključeno 27 sporazuma, a upućeno na parnicu 106 predmeta.
Tokom prošle godine zaključeno je 19 sporazuma, a na parnicu su upućena 22 zahtjeva.
“Ministarstvo pravde je na ime naknade štete zbog neosnovanog lišavanja slobode u 2012. godini isplatilo 149.185 eura, a u 2013. godini 54.670 eura”, navelo je Ministarstvo pravde.
“Ove cifre se odnose samo na one zahtjeve za naknadu štete čiji su podnosioci sklopili sporazum sa Ministarstvom pravde. O broju tužbenih zahtjeva radi naknade štete zbog neosnovanog lišavanja i sredstvima koja su isplaćena na kraju parničnog postupka upućujemo na sud i Ministarstvo finansija”, kažu u tom ministarstvu.
Bivši optuženi iz predmeta Morinj dobio 3.000 eura za svaki mjesec pritvora
Zlatko Tarle, bivši optuženi u sudskom procesu Morinj, koji je pravosnažno oslobođen optužbi za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima, na ime neosnovanog lišavanja slobode dobio je nedavno 60.000 eura.
Prvom presudom Osnovnog suda u Podgorici, njemu je dosuđeno 80.500 eura zbog neosnovanog lišavanja slobode i duševnih bolova, kao i zbog patnje. Tu odluku preinačio je Viši sud u Podgorici nakon žalbe zaštitnika imovinsko-pravnih poslova Crne Gore.
Uvažena je žalba i preinačena prvostepena presuda pa je dosuđeno 60.000 eura. Tarle je ukupno proveo u pritvoru 20 mjeseci i četiri dana, što je tri hiljade eura po jednom mjesecu.
U drugostepenoj presudi Višeg suda, koju je donijelo vijeće sudija Branimira Femića, Radojke Nikolić i Natalije Filipović, između ostalog piše i da iznos od 60.000 eura predstavlja pravičnu naknadu za pretrpljene duševne bolove, patnju i satisfakciju zbog povrede časti i ugleda.
Tarle je bio optužen da je naređivao da se nad zarobljenicima i civilima vrši tortura i prinuda radi iznuđivanja iskaza o njihovom učešću u oružanim snagama Hrvatske.
Viši, a kasnije i Apelacioni sud zaključili su da nema dokaza da su optuženi, među kojima i Tarle, izvršili krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
“Ne znamo ko je tražio najviše”
Mlađi Škerović je u maju tužio državu od koje traži 20.000 eura jer je neosnovano uhapšen krajem februara prošle godine
Iako su i tužilac iz Bara i istražni sudija u Podgorici tvrdili da nema osnova za lišavanje slobode, vijeće Višeg suda u Podgorici ih je poslalo u pritvor nakon što je u njihovim apratmanima nađena droga i oružje.
Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da Škerovići nemaju veze sa švercom droge, ali je stariji uslovno osuđen zbog oružja.
Mlađi Škerović je u maju tužio državu od koje traži 20.000 eura jer je neosnovano uhapšen krajem februara prošle godine.
“Budući da se Ministarstvo pravde ne upravlja visinom tražene naknade iz pojedinačnog zahtjeva pri odlučivanju, već određuje tu naknadu na osnovu jedinstvenog pravnog stava, ne vodimo evidenciju o najvišoj naknadi koja je zatražena”, naveli su u Ministarstvu pravde.
Galerija
Bonus video:
