Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba rasteriti predmeta za koje Viša državna tužilaštva imaju kapacitete, smatraju u Institutu alternativa (IA).
U komentaru na Nacrt zakona o specijalnom ržavnom užilaštvu, IA ocjenuje da SDT treba da bude nadležno za sve oblike organizovanog kriminala, krivična djela korupcije koja su počinili javni funkcioneri, u skladu sa definicijom iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa, ili državni službenici iznad određenog iznosa, po principu veće društvene opasnosti.
"Takva rješenja su najzastupljenija i u komparatvnoj praksi kada su u pitanju specijalna tužilaštva, i samo takvo rješenje bi bilo odgovor na realan problem viskoprofilne korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori na koji ukazuju svi Izvještaji o napretku Evropske komisije", ocijenila je istraživačica javnih politika u IA Dina Bajramspahić.
Ona je ocijenila da je Nacrtom zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, korupcija nižeg stepena društvene opasnosti dodijeljena specijalnom tužilaštvu.
"Jedino objašnjenje za ovakav predlog nadležnosti je da se želi 'napumpavati' statistika o radu SDT predmetima nisko i srednje-profilne korupcije i izbjegavati bavljenje onim što bi stvarno trebao da bude posao jednog Specijalnog tužilaštva", smatra Bajramspahić.
Ona je rekla da se analizirajući ostale odredbe Nacrta zakona o SDT stiče utisak da je namjera predlagča da reformiše SDT tako da ono ostane isto kao što je bilo.
"Prije svega, neadekvatno rješenje je zastupljeno i kada su u pitanju uslovi za izbor glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca, jer je omogućeno samo tužiocima da konkurišu na ove pozicije", rekla je Bajramspahić.
Ona je kazala da po uzoru na komparativna rješenja, izbor za specijalne tužioce treba da bude iz šire baze stručnjaka sa iskustvom u krivičnim predmetima.
"I obuhvati sudije za istragu, policijske inspektore sa iskustvom u predmetima organizovanog kriminala, ugledne pravnike, itd, to jest da obezbijedi raznovrsnija iskustva u radu tužilaštva i time doprinese rješavanju kompleksnih slučajeva", kazala je Bajramspahić.
Ona je ocijenila da tužioci i drugi zaposleni u SDT moraju biti podvrgnuti prethodnim i tekućim bezbjednosnim provjerama i provjerama imovinskog stanja navodeči da je preporuka IA da to bude isključiv uslov za imenovanje glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca.
Bajramspahić je ukazala da je ta praksa standard, i da je zastupljena i u hrvatskom modelu koji je bio uzor Vladi prilikom kreiranja novog modela crnogorskog Specijalnog tužilaštva.
Ona smatra da neophodnost prakse bezbjednosnih provjera proizilazi iz posebne osjetljivosti predmeta koji su u nadležnosti SDT.
"U tom smislu je zakonom potrebno propisati poceduru i ulogu nadležnog organa državne uprave koji vrše provjere, uključujući odredbu kojom će biti definisano da lica koja konkurišu daju saglasnost za vršenje provjera uz prijavu na konkurs", kazala je ona.
Bajramspahić je rekla da u slučaju negativnog mišljenja, treba predvidjeti mogućnost uvida u prikupljeni materijal na bazi kojeg je dato mišljenje i mogućnost izjašnjavanja osobe o navedenim tvrdnjama, kao i ostale mogućnosti pravnog lijeka.
Bonus video:
