Skupština Crne Gore nije izabrala u prvom pokušaju Ivicu Stankovića za vrhovnog državnog tužioca, pa će glasanje biti ponovljeno na prvoj sjednici jesenjeg zasijedanja.
Od 43 pristuna poslanika za njega je glasalo 40, dvoje je bilo uzdržano dok predsjednik parlamenta nije ni glasao. Uzdržani su bili poslanici albanskih partija Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj.
Da bi Stanković bio izabran bila su mu potrebna 54 glasa što je tehnički bilo nemoguće jer su poslanici opozicije bili odustni.
DF je napustio sjednicu prije glasanja, navodeći da neće učestvovati u tako važnoj odluci kad nema oposlanika SNP i Pozitivne Crne Gore.
Zakonodavna i izvršna vlast najviše utiču na pravosuđe, iako su dužni da mu obezbijede nezavisnost, kazao je kandidat za vrhovnog državnog tužiovca, Ivica Stanković.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obavio je danas konsultativno saslušanje Stankovića, nakon čega će plenumu uputiti informativni Izvještaj sa sjednice.
Poslanici će se na današnjoj sjednici izjasniti o Izvještaju.
Predsjednik skupštinskog odbora za politički sistem, Rifat Rastoder je naveo da se Odbor neće izjašnjavati o izboru kandidata.
Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović pitao je ranije Stankovića koji je stvarni motiv njegove kandidature, i da prokomentariše situaciju kada ga je navodno bivši direktor policije, Veselin Veljović tokom posjete Odbora za bezbjednost označio kao osobu, "preko koje cure povjerljive informacije". Stanković je kazao da su u otvorenim poglavljima 23 i 24 postignuti određeni rezultati ali da se traži više."Sudijska funkcija koju obavljam 30 godina usko je povezana sa poslom vrhovnog državnog tužioca i smatram da dosadašnjim radom mogu doprinijeti ostvarivanju borbe protiv korupcije i kriminala na kvalitetan i profesionalna način", rekao je on, navodeći da osjeća ogromnu energiju da i u tužilaštvu iskaže svoje stručne sposobnosti. Stanković je kazao da je povodom tadašnjih medijskih navoda da ga je Veljović označio kao osobu koja opstruira istragu, podnio privatnu krivičnu tužbu, navodeći da taj postupak nije potvrdio tu spekulaciju. On je podsjetio da je policija organ otkrivanja počinilaca krivičnih djela, i da je istražni sudija samostalan u djelovanju, i da ni u jednom slučaju nije bilo prilike da opstruira njih rad. "Da sam nešto tako učinio sebe bih smatrao da sam na nivou debila, ili još gore".Stanković je rekao da je od toga proistekla priča o mjerama tajnog nadzora koje su nad njim navodno sprovrdene, i ukazao da ga nijedan istražni sudija nikada nije pozvao ni obavijestio o tome. Radunović je zamolio Stankovića da, ukoliko bude izabran za VDT-a, obrati pažnju na primjenu mjera tajnog nadzora, navodeći da postoji veliki broj nezakonitog prisluškivanja, pa i prema poslanicima."Ne jednom mi se desilo da nešto što sam razgovarao telefonom, na primjer sa Andrijom Mandićem, što znamo samo on i ja, izađe na nekom od portala među komentarima ljudi, koji, mislim da ANB plaćaju da to rade. Pouzdano znam da se to radi, i postalo je svima u Crnoj Gori normalno da je prisluškivanje i zloupotreba ljudskih prava svakodnevnica", naveo je on. Na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Marte Šćepanović o tome kako vidi ostvarivanje funkcije tužilaštva u budućem periodu, Stanković je kazao da je to samostalan organ na koji niko ne smije da utiče, i da su za tužioca najbitniji savjest, zakon i etika. On je ukazao da prioriteti ostaju zadaci iz Strategije reforme pravosuđa koji se odnose na jačanje nezavisnosti, efikasnosti, samostalnosti, odgovornosti i transparentnosti u radu tužilaštva. Vladislav Bojović iz Fronta pitao je Stankovića da li je na listi zaslužnih građana Podgorice za dodjelu stana, sa spiska bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše i da li smatra da je tužilaštvo do sada bilo pod političkim uticajem. Stanković je rekao da nije na toj listi, "a možda postanem u međuvremenu zaslužni građanin, ko zna kako će tokovi života da nose".Prema riječima Stankovića, tužilac treba kad čuje neku sumnju da traži i prikuplja obavještenja o tome. "U pogledu gonjenja za visoku korupciju opšti je zaključak, pa i Evropske komisije, da to nedostaje. To su egzaktni podaci koji sami govore", rekao je on. Govoreći o političkom uticaju, Stanković je kazao da prema teoriji i svim zaključcima najviše na pravosuđe utiču zakonodavna i izvršna vlast, iako su, kako je podsjetio, dužni da obezbjeđuju nezavisnost sudstva."Koliko je stepen nezavisnosti sudstva toliki je stepen opšte kulture neke zajednice. A bez nezavisnog sudstva nema ni nezavisne ekonomije, i zakonodavna i izvršna vlast treba da se uzdrže od komentarisanja postupaka koji su u toku, jer imamo kršenja prava oštećenih i nezavisnosti sudstva", naveo je on. Izeta Bralića iz Socijaldemokratske partije zanimalo je kakav je odnos Stankovića prema procentu zastupljenosti manjina u pravosuđu, na šta je on odgovorio da se nije bavio procentima, ali da zna da je bilo predstavnika manjina u svim sudovima u kojima je radio. Stanković je rekao da je ključna ravnopravnost, i jednaka šansa svim kandidatima za te funkcije, i poručio da bi se pridržavao tih principa ukoliko postane VDT. Poslanik DPS-a, Milorad Vuletić, ocijenio je da je biografija Stankovića bez mrlje, kao i da je impresivan podatak da je imao najmanji broj oborenih, odnosno preko 90 odsto potvrđenih presuda. Na pitanje poslanika Fronta Veljka Vasiljevića da li je potrebna reforma tužilaštva, kako bi tužioci koji su nesavjesnim radom oštetili državu bili smijenjeni i pozvani na odgovornost, Stanković je kazao da svako treba da radi savjesno. On je poručio da bi, ukoliko bi bio VDT, a za nekog tužioca se utvrdi da radi nesavjesno i nestručno "prema njemu preduzeo radnje". Husnija Šabović iz DPS-a pitao je Stankovića kako vidi praksu javnosti, posebno partija da izborne neuspjehe često podvode pod temu političke korupcije i vrše pritisak na tužilaštvo da sve što im ne odgovara bude optužnica. Stanković je kazao da ne može komentarisati odnos između političara, navodeći da su svi pred zakonom jednaki. »Sjutra ukoliko se pojavi neka takva prijava, ili dopre glas da ima elemenata za krivično gonjenje, postupalo bi se bez obzira na političku pripadnost«, rekao je on.
Partije krile karte
Poslanici koje su "Vijesti" kontaktirale nijesu mogli da kažu da li će podržati Stankovića, navodeći da za to ne postoje partijski stavovi, ali da to dosta zavisi i od njegovih odgovora pred Odborom.
Nekoliko poslanika opozicije reklo je da su za Stankovića čuli da je odličan pravnik, ali da se čekaju partijski dogovori kojih na ovu temu još nije bilo.
To će međutim morati vrlo brzo da se dogodi jer je očigledno da su ubrzani napori da se izabare VDT. Prema podacima "Vijesti" planirano je da se za tužioca glasa prije nego poslanici odu na ljetnji odmor.
Tužilački savjet je u mišljenju Skupštini naveo da je "Stanković spreman da se odlučno, odgovorno i profesionalno prihvati funkcije VDT-a".Predsjednica Vrhovnog suda je u mišljenju navela da su njegove presude "primjer iz kojih uče diplomirani pravnici, sudije nižestepenih sudova, pravnici iz drugih državnih organa i profesija".
On je u javnosti prozivan jer je novinar Petar Komnenić osuđen po njegovoj tužbi pošto je objavio da je bio pod MTN. To je potvrdio i sudija Radovan Mandić, ali je tužilaštvo negiralo, nakon čega je sve zataškano i nije utvrđeno šta se desilo sa prikupljenim materijalom, ako ga je bilo.
Moćniji je radio nečasne poslove
Komentarišući mogućnost da je tajni nadzor imao veze sa zloupotrebama u predmetu ubistva Slavoljuba Šćekića, sestra ubijenog policijskog inspektora Slavica Šćekić, rekla je "Vijestima" da je u vrijeme priče o tome Stanković, koji je bio predsjednik Višeg suda, pozvao njenu porodicu na razgovor.
"Objasnio nam je da on nije član ili predsjednik Vijeća koji sudi i da nije toliko moćan da utiče na njih. To može samo neko ko je jako moćan. Moj utisak je da je on časno obavljao svoj posao ", rekla je Slavica Šćekić.
Galerija
Bonus video:
