Čekanje boljih uslova za mlade parove ne smije biti izgovor za sve kasnije planiranje porodice, kada je možda i kasno, upozoravaju stručnjaci.
Da ni Crnu Goru nije zaobišao trend, pokazuju i podaci "Monstata", dobijeni na osnovu popisa iz 2011. godine, koji ukazuju da u Crnoj Gori prosječno u porodicama živi manje od jednog maloljetnog djeteta (0,86) u odnosu na ukupan broj porodica.
Prema istim podacima, broj maloljetne djece u odnosu na porodice koje ima djecu je 1,86. Iz Monstata objašnjavaju da je u popisu korištena definicija porodice kao zajednica dva ili više lica koji žive u istom domaćinstvu i predstavljaju supružnike, vanbračne partnere, ili roditelja i dijete, bez obzira na starost djeteta.
Profesor i srbijanski ljekar ginekolog Nebojša Radunović kazao je da osim socioloških i egzistencijalnih razloga koji dovode do toga da se mladi sve kasnije odlučuju da imaju djecu, i stil života i izloženost pesticidima mogu uticati na plodnost.
”Kada imate sredinu u kojoj je dobar dio mladih napustio naš prostor, a ostali su uglavnom oni koji je nemaju sređenu egzistenciju, nema mladih koji hoće da rađaju kada je vrijeme, a vrijeme je negdje oko 20. do 30. godine”, kazao je Radunović za “Vijesti”.
On upozorava da se ne smije čekati poslije 30. godine, jer tada većina žena ima ozbiljne probleme na jajnicima a mladići, zbog načina života, ishrane i svega ostalog što kultura danas nosi, imaju smanjen broj spermatozooida.
“Svi koji žele da čuju, trebalo bi da razmišljaju da što prije prave potomstvo pa makar i ne mogli sami da ga izdržavaju. Siguran sam da bi i njihovi roditelji bili voljni da imaju unuke, da bi oni pomogli, makar iako njihova djeca nemaju posla”, predložio je Radunović.
On priznaje da to zvuči rogobatno, ali napominje da se svi raduju dolasku djeteta u kući i da za njega uvijek ima mjesta.
“Ja bih napravio novi 'bejbi bum', nalik onom koji je Šarl de Gol napravio u Francuskoj šezdesetih godina, kada je napravio da Francuska doslovno oživi.
On se tada borio za mlade bračne parove koji su htjeli da imaju djecu. Nama na ovim prostorima to treba, jer u svim regionima imamo negativni prirodni priraštaj, koji ne bi mogao da obeća opstanak naših tradicija za 20 godina”, kazao je on.
Na našim prostorima oko 15 odsto parova ima problema sa neplodnošću, ali, iako ih se sve više obraća ljekarima za pomoć, brojne faktore koji uzrokuju bolest, moguće je izbjeći.
Ljekarka Tatjana Motrenko- Simić kazala je da danas ljudi brže uvide da imaju problem i prije zatraže pomoć ljekara. Ona je napomenula da su dijagnostičke metode dos-tupnije nego ranije, ali da su danas ključni problemi toksini, koji se nalaze u našem okruženju.
“Zagađenost cijele planete utiče na to da neke brzo djelujuće ćelije, u koje spadaju sprematogonije koje proizvode sprezmatozoide, mijenjaju svoj kvalitet i više od polovine pacijenata sada ima problem vezan za muški infertilitet”, kazala je ona. Motrenko-Simić je dodala da žene odlažu trudnoću iz socijalnih i ekonomskih razloga, što dovodi u pitanje njihovu kasniju plodnost.
“Osim toga seksualno prenosive bolesti su u povećanju i ostavljaju posljedice. Edukacija stanovništa mora biti jako dobra, kao i uloga škole, ljekara i cijele zajednice, kako bi mladi znali od čega se treba čuvati. Takođe, moramo voditi računa i o kontrolama zagađenosti”, kazala je ona.
Žene prosječno rađaju sa 28 godina
Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović nedavno je saopštio da je u toku 2012. godine od ukupnog broja trudnica, 12,6 odsto bolnički liječeno zbog komplikacija trudnoće.
“Situaciju u toj oblasti dodatno usložnjava činjenica da se žene sve kasnije odlučuju za rađanje, tako da je sada prosječna starost rađanja prvog djeteta 28,3 godine, a stopa fertilnosti je pala sa 2,01 koliko je bila 1980. godine, na 1,62 odsto 2011. godine. Riječ je o broju djece na jednu ženu u njenom reproduktivnom životu”, kazao je Radunović.
Francuzi se ne daju ni usred krize Istraživanje
Nacionalnog instituta za demografske studije pokazivalo je da samo Francuzi usred ekonomske krize uspijevaju da održe konstantu novorođene djece. Svi ostali u EU bilježe pad nataliteta. Prema ovom istraživanju, prosječna Francuskinja je početkom 2013. godine rađala tačno dva djeteta, praktično isto kao i 2011. godine (2,01), čime je obezbijeđena prosta reprodukcija.
U 2012. godini, u Francuskoj se rodilo 792.000 djece, naspram 793.000 dvije godine ranije. Francuska i Irska, u kojoj je zabranjen abortus, trenutno su, inače, jedine zemlje EU u kojima natalitet obezbjeđuje prostu reprodukciju. Irkinje, prema ovim podacima za 2011, rađaju u prosjeku 2,05 djece.
Najmanje djece u EU rađa se u Mađarskoj, svega 1,23, i u Rumuniji - 1,25. Prema zvaničnim podacima Eurostata, Srbija je u Evropi pri samom dnu ljestvice rađanja, s 1,36 dece po jednoj majci, koliko ih se rađa i u Španiji i Njemačkoj.
S druge strane, u Francuskoj, suprotno uvriježenom shvatanju da natalitet povećavaju strani doseljenici, danas nije ništa neobično vidjeti porodice “starosjedilaca” s dvoje, troje, pa i četvoro djece. U svemu tome, dosta važnu ulogu igra i jaka socijalna politika s brojnim o la kšicama za francuske porodice.
U Njemačkoj, ekonomski najjačoj držav i Evropske unije, čak 30 odsto žena nema djecu. Mnoge od njih su se svjesno odlučile na ovaj korak, stavljajući karijeru ispred porodice.
Galerija
Bonus video:
