U Crnoj Gori se najviše umire od bolesti sistema krvotoka, kazao je direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja Mensud Grbović na otvaranju Međunarodne ljetnje škole o kardiovaskularnim bolestima.
Evropski centar za mir Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija (ECPD), u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, organizovao je u Budvi šestu međunarodnu ljetnju školu o kardiovaskularnim bolestima(KVB).
Grbović je kazao da će osnovne teme skupa biti kontrola faktora rizika, prevencija, dijagnostika i tretman kardiovaskularnih bolesti, koje su, kako je objasnio, izuzetno važne i aktuelne, s obzirom na činjenicu da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok obolijevanja i smrti u zemljama Evrope, a i u Crnoj Gori.
"U strukturi umrlih u Crnoj Gori, prema uzroku smrti, grupa oboljenja-bolesti sistema krvotoka na vodećem je mjestu umiranja sa učešćem od oko 59 odsto u 2010 i 2011.godine", saopštio je Grbović.
Prema njegovim riječima, širom svijeta svake godine umre 17 i po miliona ljudi, a od tog broja 80 odsto u nerazvijenim i zemljama u razvoju.
"Akutni srčani i moždani udar odnose najveći broj života", upozorio je Grbović.
On je kazao da svake godine u Evropi od KVB umre više od četiri milona stanovnika, ili prosječno pet osoba na hiljadu stanovnika.
"U zemljama EU u ukupnom mortalitetu za osobe mlađe od 75 godina, od KVB umire 42 odsto žena i 38 odsto muškaraca, dok u Crnoj Gori od KVB umre deset odsto više osoba", saopštio je Grbović.
U zemljama Evropske unije(EU) za 2010, kako je naveo, kardiovaskularni mortalitet iznosio je 42 odsto.
"U zemljama EU u ukupnom mortalitetu za osobe mlađe od 75 godina, od KVB umire 42 odsto žena i 38 odsto muškaraca, dok u Crnoj Gori od KVB umre deset odsto više osoba", saopštio je Grbović.
On je naveo da prema podacima iz 2009, u Crnoj Gori kod osoba mlađih od 75 godina, od KVB umire 52 odsto žena i 48 odsto muškaraca.
"Visoko učešće kardiovaskularnih i malignih oboljenja u strukturi mortaliteta odslikava prisutno rizično ponašanje u populaciji, kao što je pušenje, alkoholizam, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, ali i dejstvo faktora iz spoljne sredine", kazao Grbović.
On je rekao da je dokazano da se dvije trećine prijevremenih smrti od nezaraznih bolesti, uključujući i smrtnost od srčanog i moždanog udara, može spriječiti unapređenjem zdravlja i sprječavanjem nastanka bolesti, dok se trećina prijevremene smrtnosti može da se spriječi unapređenjem sistema zdravstvene zaštite.
"Uvođenje novih tehnologija u dijagnostici i liječenju ukazuju da Crna Gora ne zaostaje za zemljama u regionu kada je tretman kardiovaskularnih bolesnika u pitanju, a usvajanjem brojnih strateških dokumenata i sprovođenjem niza preventivnih aktivnosti nastojimo da doprinesemo smanjenju prevalencije hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima prednjače KVB", kazao je Grbović.
Bonus video:
