Za zdravstvo će u narednoj godini, ukoliko nadležni prihvate odluku Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), da bude izdvojeno gotovo 238 miliona eura, što je za tridesetak više u odnosu na 2018.
Upravni odbor FZO juče je usvojio nacrt budžeta te institucije, prema kojem bi trebalo da budu uvećana sredstva za ljekove, stomatologiju, materijalne troškove bolnica, te za preventivne preglede za suzbijanje raka debelog crijeva, grlića materice i dojke. Plate zaposlenima ostaće na istom nivou.
Projektovani budžet, na koji saglasnost treba da da Ministarstvo finansija, veći je za oko 32,7 miliona eura u odnosu na planirani, odnosno početni budžet za 2018. U odnosu na rebalans budžeta za ovu godinu veći je za oko 7,58 miliona.
Direktor FZO Sead Čirgić, “Vijestima” je rekao da je osnova za pripremu Nacrta budžeta bio limit potrošnje, utvrđen Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2018-2021, i iznosi 237,99 miliona.
On je ocijenio da su sredstva za zdravstvo prethodnih godina bila značajno niža od troškova i potreba, što je rezultiralo nagomilavanjem dugova. Ovakav budžet, tvrdi, “garantuje održivost i funkcionalnost zdravstvenog sistema”.
Čirgić je rekao da za zdravstvenu potrošnju izdvojeno 97,4 miliona eura, od kojih 72,5 za ljekove i medicinska sredstva. To je za oko 4,6 odsto više u odnosu na rebalans budžeta, ali je na nivou potrošnje iz 2017. godine. Ta sredstva odnose se na nabavku ljekova koje građani podižu na recept u apotekama, ali i na terapiju, ukljujući i implante, reagense, hormone, vakcine, filmove, za pacijente u zdravstvenim ustanovama.
“Savremena medicina je skupa, skupa je dijagnostika, skupi su ljekovi i svakim danom se sve više otvaraju mogućnosti za novim i skupljim metodama liječenja, što rezultira rastom ovih troškova... Očekuje se da će se aktivnostima u farmaceutskoj politici doći do ograničavanja daljeg rasta ovih troškova”, obrazložili su u FZO.
Čirgić je naglasio da je više novca planirano za stomatologiju - za 850 hiljada eura. Razlog za to je što je pravo na besplatnu stomatološku zdravstvenu zaštitu prošireno na veći broj osoba - studenti do 26 godina, osobe sa invaliditetom i određenim dijagnozama, pacijentkinje godinu nakon porođaja...
On je pojasnio da je istovremeno povećan broj stomatoloških ambulanti koje su zaključile ugovor sa FZO, limit novca koji im se uplaćuje je smanjen, pa nijesu mogle da pruže kvalitetnu uslugu.
Prema projektovanom budžetu, sredstva za medicinsku edukaciju na istom su nivou kao ove godine, dok je za skrininge karcinoma debelog crijeva, raka dojke i grlića materice izdvojeno 850 hiljada eura, umjesto ovogodišnjih pola miliona.
Za plate zaposlenima projektovano je oko 199,93 miliona eura, od čega za zarade u javnim zdravstvenim ustanovama 99,22. To je povećanje od 5,75 miliona. Čirgić je, međutim, naglasio da nije riječ o povećanju sredstava iz kojih se mogu povećati zarade zaposlenih.
“To su potrebna sredstva za isplatu zarada u 2019. godini, koja su na nivou isplaćenih u ovoj godini. U 2018. nedostaju sredstva za isplatu zarada, a rebalansom budžeta je pokriven dio koji nedostaje”, pojasnio je.
Sindikati zdravstva su nedavno tražili da se povećaju plate zaposlenima u tom sektoru.
31,6 miliona eura bili su 30.juna dugovi FZO, javnih zdravstvenih ustanova i Instituta za javno zdravlje, dok je dug na kraju prošle godine bio 27,7 miliona. Najviše se dugovalo za ljekove (12,9 miliona) i za medicinski potrošni materijal i opremu (oko 6,42 miliona). Izmjenama Zakona o budžetu za ovu godinu bila su planirana dodatna sredstva za zdravstveni sistem od 25,14 miliona eura, a od toga 3,54 miliona za zarade zaposlenih
Čirgić je podsjetio da je FZO u ovoj godini donio dva pravilnika, kojima su proširena prava za pacijente. Jednim je omogućeno osiguranicima da refundiraju troškove za preglede koje im nijesu pružene u ustanovama sa kojima FZO ima zaključen ugovor, za medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam, medicinsko-tehnička pomagala koja se izdaju na recept, a građani ih nijesu mogli dobiti u državnim apotekama... Tim pravilnikom građanima se refundiraju ljekovi i sa Liste ljekova, koje nijesu mogli da podignu na recept.
“Ovo su velike povoljnosti za osiguranike, imajući u vidu da je u određenim periodima dolazilo do nestašice ljekova, odnosno do nedostataka reagenasa za određene laboratorijske analize. Pacijenti ne smiju da trpe finansijske posljedice zbog problema u snabdijevanju, sa čim se saglasilo i Ministarstvo zdravlja koje je dalo saglasnost na pravilnik”, ocijenio je Čirgić.
On je istakao da je drugim pravilnikom prošireno pravo na medicinsku rehabilitaciju u Igalu za 12 novih dijagnoza. Čirgić je zaključio da sredstva za refundacije u nacrtu budžeta nijesu uvećavana, jer su povećana sredstva zdravstvenim ustanovama i očekuje se bolja snabdjevenost, dok će za rehabilizaciju novac da bude izdvojen u okviru ukupnih sredstava za liječenje van sistema javnog zdravstva.
Nacrt budžeta ne predviđa veća izdvajanja za liječenje u Srbiji i inostranstvu za koje je, kao i ove godine, planirano 19 miliona eura.
Dodatnih 400 hiljada za pomagala
Čirgić je istakao i da su prošle godine proširena prava osiguranika na medicinsko tehnička pomagala, među kojima su određena slušna pomagala, pomagala kod šećerne bolesti kao što su insulinske pumpe, pomagala za disanje, bBrajeva elektronska pisaća mašina za slijepe...
“Na osnovu proširenja ovih prava, za 2019. godinu projektovana su sredstva u iznosu od 2,1 milion eura, što je za 400 hiljada više u odnosu na početni budžet za 2018.
Bonus video:
