Profesori i studenti Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću, povodom odluke o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, uputili su otvoreno pismo Vladi Crne Gore od koje traže odgovor da li otvaranje fakulteta znači i gašenje pomenutog studijskog programa.
Pošto je Vlada odluku o osnivanju fakulteta obrazložila time „da postoji izražena potreba za nastavnim kadrom iz te oblasti, kao i da će montenegristika, kao najmlađa grana slavistike, svoj budući razvoj temeljiti upravo na stručnjacima obrazovanim na ovom studijskom programu“ profesori i studenti pitaju šta je njihova misija ako nije da obrazuje profesore crnogorskog jezika i sprovodi naučno istraživanje crnogorskog jezika, književnosti i kulture.
„Da li zaista postoji toliki deficit nastavnog kadra za crnogorski jezik s obzirom na to da smo već izveli tri generacije profesora, a da trenutno na Studijskom programu obrazovanje stiče preko sto studenata, pa je potrebno osnivanje još jednog budžetskog studija crnogorskog jezika“, stoji u otvorenom pismu.
Profesori i studenti Studijskog programa za crnogorski jezik podsjećaju da se na tom programu organizuju postdiplomske i doktorske studije i da je pomenuti studijski program u slavističkom svijetu prepoznat „kao temelj nauke o crnogorskom jeziku, književnosti i kulturi“.
„Zanima nas i ko će izvoditi nastavu na Cetinju, budući da u Institutu postoji samo jedan doktor nauka (doktorat stekao u Osjeku), sa zvanjem docenta za Suvremeni crnogorski jezik (zvanje stekao u Mostaru)? Koliko će razvoju montenegristike moći da doprinesu kadrovi obrazovani od strane predavača bez naučnih i akademskih zvanja i referenci? Da li Vlada u vrijeme ekonomske krize može da finansira nacionalistički eksperiment koncipiran kao fakultet za jotovanu varijantu crnogorskog jezika“, navodi se u otvorenom pismu upućenom Vladi Crne Gore.
Profesori i studenti u pismu navode da je pomenuti Studijski program od osnivanja „konstantno bio na udaru srpskog i crnogorskog nacionalizma“ ali da su uspjeli da ostanu u domenu nauke i struke, da se ni u jednom mometu nijesu bavili politikom, ali da se politika bavi njima.
„Vlada je donošenjem odluke o transformaciji Instituta za crnogorski jezik i književnost, inače nosioca pogrešne i retrogradne jezičke politike, u Fakultet za crnogorski jezik poslala jasnu poruku profesorima i studentima našeg Studijskog programa da ne podržava stavove koje zastupamo o standardizaciji crnogorskog jezika već da su njen izbor i podrška upućeni upravo toj retrogradnoj jezičkoj politici oličenoj u radu nekadašnje NVO ’Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević’“, stoji u pismu profesora i studenata Studijskog programa za crnogorski jezik.
„Zanima nas i ko će izvoditi nastavu na Cetinju, budući da u Institutu postoji samo jedan doktor nauka..."
Oni ističu da je interesantna činjenica da uprkos „finansijskoj i institucionalnoj podršci koji Vlada pruža nosiocima nacionalističke jezičke politike niko u Vladi i njenoj administraciji ne koristi jotovanu varijantu na kojoj se insistira u Institutu“.
„Nijedno saopštenje Vlade nije napisano jotovanom varijantom crnogorskog jezika, pa čak ni sama odluka o osnivanju tog fakulteta. Čekajući odgovore Vlade nastavićemo da profesionalno i stručno obavljamo svoj posao, nadajući se da će vrijeme kao najbolje rešeto raditi za nas“, zaključuje se u pismu profesora i studenata Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
TV prilog: Darko Bulatović
Galerija
Bonus video:
